СРЂ

— 64 —

i da ih utamane nego li da pokušaju redovno raditi i zarađivati više nego što bi im trebalo? Ali zašto da idemo tako daleko za dobro poznatim primjerima, zar ne zna svako s kakvom se sporošću dijete nagoni na redovan rad'? Rijetki su se}aci i radnici što žele da cine boje nego što su drugi radili i nego što se cini oko nih. Prebrojte, kao ono Spencer'), sve one predmete kojima se svaki dan služite, pa ćete vidjeti da se svakim od hih, ako se malo razmisli, može mnogo boje poslužiti, i doći ćetc do istoga zakjucka kao i on ,,da se cini e je svrha većine ^udi da provedu život što mane misleći". Ako pregledamo svoje đačke uspomene, koliko bismo drugova — radnika nabrojali? Zar nijesu gotovo svi gledali da sa što mahe truda pregrme ispite? Nima je još iz gimnazija licni napor, napor razmišjana mrzak! U ostalom, u svima zein|ama oni se provlače na ispitima i sa prostim naporima pamćena! Zato im ni ideal nije mnogo uzvišen. Oni žele, i g. Maneuvrier to vrlo lijepo kaže za Francusku, „ćinovnicka mjesta, mjesta na kojima su rđavo plaćeni, mjesta ne bog zna kako viđena, bez budućnosti, bez vidika, gdje covjelc ostari za stolom, gdje svakog ubogog dana gleda kako u ništavilu dnevnoga zanimana propadaju i postepeno se gube negove sposobnosti, ali gdje imaju i neporočno uživane da ne moraju misliti, htjeti ili raditi. . . Kancelarijska uredba ... uredila je i negovu alctivnost kao sahat i oslobodila ga teške ćasti da radi i da živi. 2 )" Ne treba iskjucivo optuživati činovnike. Svaki zanat, svaki poziv, ma kako uzvišen bio, nije dovolan nikad da očuva ono što je lično u čovjeku, hegovu snagu i energiju. Prvih godina um može da se zar aktivno vježba. Ali u brzo se broj novili kombinacija, broj i mogućnost slučajeva koji zahtijevaju razmišjahe, istraživane, smani. I najvažniji poslovi za koje, sudeći s роја, treba velikih umnih napora, postaju čista navika. Ad vokat, sudac, liječnik, profesor žive od onoga što su naučili, a to što su naučili samo se vrlo polagano i vrlo rijetko povećava. Navika je stvorena, razum se bez vježbana tupi, a uz

') Spencor: Introduction a la Seienee sociale. >St. 327. Alcan. ') L'education de 1a bourgeoisie; — Liiopold Cerf. 1888.