СРЂ

— 66 —

cinu energije; neznatan utrošak, samo ако je stalan, upotrijebi više snage nego veliki utrošci kad su čineni u vclikim razmacima poslije dugih odmora. I^enivac podnosi rado i lako ratne napore, jer su trenutni, a za nimc slijede duge periode nerada. Arapi su osvojili prostranu carevinu. Nijesu je ocuvali u vlasti za to što su im nedostajali trajni napori, kojim se organizuje u državi administracija, stvaraju putevi, dižu škole i podiže industrija. Otuda i svi lijeni đaci, kad se ispiti približe, mogu da „rade kao koni". Oni ne mogu da podnesu svakidane umjerene napore, koji traju mjesecima i godinama. U umjerenom i stalnom radu nalazi so stvarna i plodna energija, svaki rad koji bi skrenuo s toga puta može se smatrati kao lijeni rad. Stalan rad pretpostavja, po sebi se razumije, stalnost i upravu. Energija voje se pokazuje prije u orijentovanu jednoj svrsi svili umnih moći nego li u mnogobrojnim naporima. Evo jednog čestog primjcra Jenivca. Mladic je živ, veseo, energican. Rijetko da što nc radi. Za jedan dan pročitao je nešto iz geologije, jedan članak Brunetijerov o Rasinu, pregledao neke novine, pročitao neke svoje biješke. skicirao plan za kakav rad, preveo nekoliko strana s englcskoga. Ni za trenutak nijc sjedao besposlen. Negovi se drugovi dive hegoA r oj snazi radnoj i raznovrsnosti negovili zanimana. Mi, međutim, moramo takvoga mladića nazvati jenivcem. Za psihologa u toj mnogostručnoj radni ima znakova o jačoj spontanoj pažhi, ali koja još nije, vofna pažna. Ta tobožna snaga za raznovrsni rad dokazuje veliku slabost voje. Takov đak prikazuje tip, vrlo običan, lijena đaka, a koji ćemo mi nazvati rasijanim tipom. Ta „šetna uma')" nesumnivo je prijatna — ali to je šetna iz zadovolstva. Nikol naziva takve radnikc što lijctaju tamo amo, bez koristi, „sitne pameti 2 )". Oni su, kao što lijepo veli Fetielon 3 ) „као ono upajena s 'ijeća ostavjena na vjetru". Velika šteta toga rastura napora jc u tomc, što nijedan utisak nema vremena da se cio ureže. Može se reći da je apsolutni zakon što vlada intelektualnim radom ovaj: misli i osje') Leibniz : Theodicee § 56. ') Nicole : Du danger des entrenties, L. 3 ) Education des filles ch. V.