СРЂ

- 391 —

nego i promišjeno. A druge su još veze vezivale Dubrovnik i Bugarsku. Nije stoga euđo da je cijelo bugarsko svećenstvo gledalo na Dubrovnik i na Dubrovčane iz nizoka kao na moćne zaštitnike i faktore. Pošto je bugarsko svećenstvo visilo o Skupštini o rasplodu vjere (Congregatio de propanda fide), svećenstvo bugarsko obraćalo se u potrebi Dubrovčanima, da ga preporuči kod propagande. Ne predstojnik oko polovine XVII. vijeka bješe kardinal Antonio Barberini a negov tajnik bješe Francesco Ingoli, koji je imao naslov monsignora. Oko polovine ovoga vijeka moćna obite} Barberina bješe u vrlo prijatejskijem vezama s Dubrovnikom i iza velike trešne 1667. g. jedankardinal Barberino bješe zaštitnik Dubrovnika u Riпш i bješe se mnogo zauzeo da ublaži nevoju u našem gradu iza trešnc. Stoga vijeće umojenika bješe odlučilo da upiše u dubrovačku vlastelu svu kuću kardinala Barberina, braću mu, sinovce i nihove nasjednike; osim toga da upiše u vlastelu i drugu obitcj koju bude naznačio kardinal Barberino i da se ove odluke podnesu u veliko vijeće. Kad su ovake veze bile između Dubrovčana i obiteji Barberino, što sve proističe iz zapisa vijeća umojenika, može se misliti da su Dubrovčani mogli što učiniti za bugarsko svećenstvo pred kardinalom Antonijem Barberinom i svećenstvo moglo je polagati u riih svoje nade. I uprav kad su oci frarievci i ostali svećenici nikopojske biskupije bili skupjeni god. 1650. u diocežanskoj sinodi, odluče da pišu trgovcima Dubrovčanima, koji su se nalazili u Bugarskoj, moleći ih između ostalog da se obrate na propagandu u Rim na korist nikopojskoga biskupa, da mu papa i propaganda pošaju novčanu pomoć za gradriu jedne već srušene crkve i još i škole u Trnicevici za mladež, koja se ima odgajati za svećenstvo. Između onijeh svećenika koji su potpisali pismo bješe i fra Giorgio di Luca Bosnese commessario e giudice della sinodo provinciale (fra Juraj Lučin bošriak). * Ис * Neki od bugarskijeli frarievaca bjehu po svoj prilici sinovi rođeni u Bugarskoj, trgovaca iz našijeh krajeva, koji su se bili nastanili onamo s porodicom. Između najznamenitijeh frarievaca