СРЂ

USKRSNUĆE „SRĐft". Crlica iz „Srđeve" sadašnjosti. (Piše P. U.) Što se odasvuda po srpskim i hrvatskim krajevima željelo, to se evo prije petnaest dana obistinilo. „Srđ" se opet pojavio i dolazi u narod da književnosti i naukom širi Slogu između Srba i Hrvata. Njemu je i prije bio isti zadatak da složnim radom prepravlja put njihovu književnomu jedinstvu. Ali teške prilike, doba borbe i bratski nemar spriječiše ga na djelu te je trebalo da on lani prestane. Sada „Srđ" nalazi u već postignutoj Slozi Srba i Hrvata u Monarhiji i u srodnom pokretu na slovenskom Jugu prilike mnogo povoljnije njegovoj misli vodilji. Kad uzvišeni ideal pjesnika Gundulića o plemenima na slovenskom Jugu nama svima lebdi pred očima, kada se naučnjaci, književnici i umjetnici južnih plemena bratime na sjevernom kraju Balkana, kad u Hrvatskoj Sloga slavi pobjedu na biralištu, pravo je da se Srbi i Hrvati uhvate u Srđevo kolo, da i „Srđ" sa obala Jadrana bude glas Sloge, glas Dubrovnika, odjek Grundulićeve pjesme. Namjera Srđevih pokretača, povjerena njegovu uredniku, ispoljava se već u prvom broju „Srđa" a samo složan odaziv sa svih srpskih i hrvatskih krajeva može pomlađenim životom ovoga lista stvoriti snažnu polugu bratske S 1 o g e. Doba, koje su pokretači izabrali za ponovno izlazenje ,,S r đ a", dava S 1 o z i uzvišeno značenje. Majskih dana ove godine vrši se stota obljetnica otkada je franački mač umorio u Dubrovniku našu stoljetnu Libertas,* koja je kroz malo ne dvanaest vijekova podizala neumrlu slavu republici i rađala hi-

* Ova riječ, t. j. S 1 o b o d a, bješe upisana na jednome od grbova dubrovaćke republike.