СРЂ

60

СРЂ. — SRĐ.

ljade Velikana u svakoj struci i u svakom staležu, od vlastele, ибепјака i književnika do pomoraca, radnika i seljaka, od trgovaca do obrtnika, od ponosnili vladika do prostih domaćica. Obljetnica se vršila od 25. do 28. maja. Za pomen ovih Velikana „Srđ" je uprav ovoga mjeseca započeo svoj ponovljeni rad. Ovomu pomenu posvećeni su „Dubrovački Spomenici" koje sada donosi „Srđ". Srbi i Hrvati učestvuju u ovom tužnom pomenu hvatajući se u Srđevo kolo, kad su proslavili pobjedu u Hrvatskoj, te ili pri pomenu zajednički osjećaj veže u zajedničku Slogu. Da Bog da svak upamtio da, što je Sloga, io je Otadžbina! Bože daj da „Srđeva" namjera postigne svoju plemenitu svrhu!

AFOKIZ/Л!. П. i. Sva snaga i nemoć demokracije oslana se na vjeru u ideal. Mommsen. Rimska Povjest. Ustav, kao stvar po srijedi između monarhije i republike, nije ništa drugo nego golema puka laž i ima historicko pravo samo kao prelazna ustanova i politička skola za narode. Ilartmann. Philosophie des Unhevvussten. Zulumom vladarevijem država se ne dovede svojoj propasti bliže, nego što republika nehajanjem za opće dobro. Montesquieu. Grandeur des Somains. e'c. Pustimo da se ludovi prepiru, koji je najbolji ustav; gdje najbolje vladaju! tu je najbolji ustav. Pope.