СРЂ

392

СРЂ. SRĐ.

Za sve vještine treba uzeti kao podlogu narodni rad, njega upraviti i usavršiti. Narodno vezivo treba da bude temeljem za neke ženske rađe, za crtanje i za razvijanje estetičkog osjećaja. Odgojna moć i praktična svrha, što imaju povjest i geografija, može se u narodu postignuti poglavito pripovijedanjem narodne historije Hrvata i Srba te zašto se ima zapustiti historija srpskih, hrvatskih, bosanskili, zahumskih i zetskih vladara? Zašto se ima zapustiti povjest naših gradova i krajeva? Gdje se može spomenuti prošlost Dubrovnika, Spljeta, Poljica, Zadra, Kotora, Paštrovića i ostalih gradova i krajeva, nego u pučkoj školi, da narod pozna naj prije sebe u prošlosti, pak ostale? Gdje ima naš narod više veza i doticaja, nego u zemljama, u kojim živi, t. j. u Dalmaciji, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i u pograničnijem krajevima slovenačkim, bugarskim, rumunjskim, ugarskim, arbanaskim, turskim i talijanskim? Pa zašto ovi krajevi nemadu biti osobito, recimo, domaće gradivo geografije prije ostalih zemalja ? Pjevanje treba naj prije da bude narodno pučko a ne umjetno i tuđe; treba da se pjeva ono što narod pjeva u različitim prigodama. Violin je egzotična stvar za našu pučku školu. Pošto narod sluša narodne pjesme, te se divi onom, koji ih pjeva, treba da i učenici najzad to pjevanje u školi čuju. Ne će se valjda pretjerati, kad se bude kazalo, da treba da i učenici u školi čuju katkada gusle, koje ne smijedu biti posve prognane. Mnogo bi se još konkretnoga moglo navesti kao gradivo za ponarođenje pučke škole. Ali sokovi narodnoga života ne struje kroz elemente djelovanja sadašnje pučke škole. Ti se sokovi zaustavljaju na nje pragu, a narod sam osjeća odvratnost od tog novog života bez života. On u njoj ne vidi nikakve srodnosti; ona mu je tuđica i cijeni da mu je s njom došlo dosta zla u selo. Pa ista inteligencija i sama školska vlast vide nje neuspjeh. A to je stoga što pučka škola nije u narodnom duhu i što se u nju unose tuđi elementi i tuđ duh. U tome baš i stoji pogibao, da se narod ne sačuva od propasti. Jer svrha pučke škole nije da kroz dva decenija pomoću tuđih elemenata izvede naš narod na nivo drugih velikih naroda, nego da ubrza njegovo razvijanje samo obrađujući i oplemenjujući elemente njegova znanja i umjenja,