СРЂ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

405

čko, pomorsko, a i vojnifiko, te u je svijet'o u svoje elementarrje zrake ovom potonjem smislu dobilo znafienje i radijacije obojene razdijelile su se vježbe. L. Z. po osjetnoj ploei.

Prirodne znanosti. Atomistička teorija materije. Oko polovine avgusta ove godine naj glasovitiji fizičar, još živ, obratio se na „Taims" pismom, kojijem se obara na onn novu školu fizičara i hemičara koji zamjenjuju hipotezama atomističku teoriju materije, kojuje nazad 25 vijekova uveo Demokrat u fiziku a bila poprimljena uopće devetnaestog' vijeka naj više đjelovanjem Daltonovijem. Ta teorija tvrdi nepromjenljivost najmanjijeh čestiea, koju nova škola zabacuje, a drži da se elementi pomalo pretvaraju u druge elemente, kako što je gospodin William Ramsay dokazao opitom slučaja pretvaranja radijskijeh čestica u helijske. Kelvintvrdi, da se ne smije iz ovog osamljenog opita izvoditi tako smjele zaključke i cijeni da to dokazuje samo, da je radium vcč prije sadržavao hetium, koji se za opita pojavio. — Nov način fotografisanja boja. M. Lippman, kojemu smo dužni sve napretke realizovane do danas u teškom pitanju upravnog fotograflsanja boja, predlaže novo riješenje. Predmet stavlja se pred staklenu ploču, koja ima uzdužne žljebove po pet u širini od milimetra. Ovi žljebovi djeluju kao vrlo male prizme, koje rastvaraju snopiće svjetlosti, te izlaze iz slike, kad prolaze kroz kameru opskuru. Jednom kad se postigne proba, razvije i osuši, postavi se je opet na svoje mjesto iza ploče opskrbljene sa žljebovima. Ako je tada rasvijetliš bijelijem svijetlom, vidiš kroz ovu ploču, da se pojavfjuju boje fotografisanog predmeta. Mreža one ploče rastvorila

— Paleontološka iskopina znamenita otkrifa se u ciglani u okolici Peterborougha u Ingleskoj. Kad se kopala gnjila u dubini od 20 m, našli su se fosifni ostaci jednog od naj znamenitijeh saurija dosada poznatijeh. Okosnica odgovara vodozemcu (reptiliji), koji je imao biti dug naj manje pet metara. Tijelo je slično kokođrilu, ali repom dugijem metar ifi još više. Zivotinja, o kojoj se govori, vjerojatno nije imafa noga; njih nadomještaju uda poput pinipeda, a koja sastoje iz velika broja malijeh kostica. Glave na žalost nema, što zaprečuje da se tačno identifikuje ovaj vodozemac; stalno je ipak da ovo nije prehistorični kokodril, a dvoumi se, bi li ga se moglo uvrstiti u ihtiosaurije, od kojijeh se ipak razlikuje. Astronomija. Repatica Finlayeva. Mislili su da se izgubila, ali astronomi su ljudi, koji ustrpljivo čekaju. Nakon šest godina ustrpljenja našfi su je opet. Otkrio je Finlay mjeseca maja 1886. i vidio je opet 1893. godine; afi se ona godine 1900. bila sakrila svačijem pogledu. M. L. Schulhof ne zadovolji se ovijem njenijem hirom. On je naprosto držao da je zakasnila i naznačio je nebeski kraj, gdje bi je imali tražiti i naći. Njegov račun bio je tačan. Zvjezdarnica u Konigstuhfu ispitivala je ustrpljivo i u noći od 16. do 17. jufa bila je otkrivena po prilici na mjestu, koje je naznačio njemački astronom. Svjetlost ove komete biće, po svoj prilici, veća ove godine nego za njenijeh prijašnjijeh pojava. Konstatovalo se da je ona zakasnilazbog perturbacije, koju je prouzročio njenpro-