СРЂ

664

СРЂ. SRĐ.

ili poslat ća ili pribavit kakvu novu službenicu, pokle je starijem vladikama mnogo stalo do mira i služnosti među službom, neka bi po tomu i kuća bila mirna i jedan duli vladao. Kada bi pak koja od ovijeh tako zaljubljenijeh službenica nastala biti, kako se veli u Dubrovniku, baba suha, to jest ona kojoj bi se predala pomnja vrh djeteta, kada bi se odbilo od sise, tada bi se tako spojila s obitelji i zaljubila u djecu, da bi već bila kutnje celjade. Bdila bi i brinula se djetetom veće neg sama mati, i s oblasti takom da bi ih kad i kad i napleštala rukom kud se dijete naplešta, kad bi bili odveć samovoljni, ili da se oduce onoga što, dok je dijete nejako i posve nerazumno, trpi se da učini, nu kad i koliko pođjaci ne valja trpjeti, neg svakako oduciti. Djeca paka zaijubila se u babu, tako da i doresli mladići voljeli bi svojoj babi neg inoj službenici, i neka bi ih ona pričela nazivati „gosparima", opeta, opeta podnosili bi se s njom s nekom prijaznosti i pouzdanjem, da bi ona i slobodnija i otvorenija bila s njima nego s kutnjijem starješinam. Naša Klara bijaše, da recem ovako, uzor-baba onoga doba, zaljubljena u obitelj, kutnje čeljade koje nije znalo za ino razmi za ono što kuću utišti. Na vrh glave nosila je* cast, gosparevu i gospođinu. Orsat bijaše joj gospodicić, kakva ne bijaše u Dubrovniku; krenut joj u Orsata, isto кб u zjenicu; a da je kogod od službe usudio se ikada štogod naj manje zamjerit mu, prikiapila bi ga kudjeljom da bi mu bilo dosta i polovica. Kutnjijem veseljem veselila se, kutnjom se žalosti žalostila. Kad joj navijesti gospođa da se Orsat vjerio,** niko cestitiji do Klare, kako će mu šikat i babovat sina, baš kako i Orsata. Kadar ovaj bijaše se teško razbolio, Kiarina žalost nemaše mjere, a uz žalost pokaže se naj srcanija njezina ljubav. Bto srno culi što i kako je radila oko njega; jedina materinska ljubav mogaše je natkriiiti.

* „Nositi na vrh glave" — izraz koji znači „držati što vrhu sveg-a i ponositi se tim." Op. ur. ** „Vjeriti se" u Dubrovniku i akolici znaoi „zaruciti se". Na Korčuli pak i po otocima a biće i još gdje, „vjeriti se" znači isto što „vjeučati se", Op. ured.