СРЂ

GIOSUE CARDUCCI, kao pjesnik

265

nicima, da toli u javnom, koli u privatnom životu uvijek ljube, uvijek se bore za pravednost, za istinu: temeljne ta6ke narodnog blagostanja. Kao pjesnik utjecao je dosta na politicki život Italije. Njegovi stihovi bijahu živa vatra, te upaljivaše srca svih Talijanaca u doba, kada ljubav za domovinu bijaše kažnjena tamnicom, progonstvom, smrti. Njegova Muza poticaše Talijance na boj protiv neprijatelja, koji još uvijek gospodovaše u nekim krajevima Italije : Fino al di, verdi retiche vette, Che su voi splenda 1' asta latina, Seiag-urato chi pace promette, Chi la mano a Ja spada non ha ! Presto in armi! 1' antica rapina Ceda innanzi a Г eterno diritto! Come Amazzoni ardenti al conflitto, Presto in armi le cento citta! Kao dobar duh postavi se uz bok junaku Garibaldiju, potičući ga, da oslobodi Italiju, da osvoji Rim. I bio bi klonuo Garibaldi, da ga nije hrabrila i krijepila pjesnikova muza, koja mu predočivaše žalosno stanje domovine, u kojoj tuđinci po volji gospodovahu : Or tu primo a spezzar nostre ritorte Corri, sol del tuo nome armato c cinto. Vola tra i gaudi del perig-lio, o forte: Vegga il mondo che mai non fosti vinto, Ne le virtu romane anco son morte. Kad se Italija oslobodila i ujedinila, pjesnik doživi teško razočaranje. Tomu ne bijahu povodom niti izgubljene bitke, niti nestalnost i neodlučnost onih, koji bijahu pozvani da upravljaju kormilom države, tomu ne bijaše povodom niti nesloga između onih, koji prije složni u radu, složni u težnjama, složni u cilju, umirahu za slobodu domovine, a umirući moljahu Stvoritelja, da Italiju povrati Talijancima: A i morti, a i vivi, pe '1 fumante sangue da tutt' i campi, рег il dolore che le regge agguaglia a le capanne, per la gloria, Dio, che fu ne gli anni, pe '1 martirio, Dio, che e ne l' ora,