СРЂ

322

СРЂ. — SRĐ

do LXIX. Baš je cudnovato, da zakoni izdavani poslije g. 1272. nijesu više bili u jednu sustavnu cjelinu uređeni i što time nije imala dubrovacka republika za preko рб tisuće godina zakonik u pravom smislu rijeci. Zakonske su zbirke iz kasnijeg doba (poslije god. 1272.) uređene samo kronološki. To su one tri knjige zakona, koje su opisane već u starijem Bogišićevu radu: Pisani zakoni na slovenskom jugu (Zagreb, 1872. str. 106 i slijed.): 1. Liber reformationum, uređena god. 1835. Prvi sastav ove knjige bio je sankcijonovan god. 1306. Dodaci idu sve do god. 1410. 2. Liber Viridis, zbirka zakona od god. 1358. do god. 1460. 3. Liber Croceus pocinje god. 1460. i premašuje polovinu XVI. stolj.; u nekim kodeksima dopire do pol. XVII. vijeka, a u jednom primjerku do god. 1806., dakle do pada dubrovačke republike. Dalje nabrajaju izdavači pravne zbirke, koje sadržavaju samo posebna pravila neke struke, a koje su bile napisane na temelju spomenute četiri glavne knjige dubrovačkih zakona. One donašaju uprav izvatke iz tih knjiga. To je poglavito knjiga pod imenom Criminalium (bez dvojbe skraćeno u mjesto Liber legum criminalium), kaznene ustanove iz svih četiri spomenutih zakonskih zbiraka. (Pisano talijanski). Dalje spadaju ovamo Statuta Stagni, zbornik ustanova, koja su se ticala uprave dubrovačkoga kneza u Stonu i na Stonskom Ratu. Sadrži izvatke ne samo iz zakonskih pretpisa, nego također iz uputa (commissiones), koje su bile davane stonskim knezovima pri nastupanju njihove službe. Ova je zbirka započela god. 1335., a zakoni njezini, u koliko su datovani, potiču od god. 1350.-1406. Inih rukopisnih knjiga s izvacima iz tih četiri temeljnih zakonskih zbiraka, izdavači ne spominju. Na str. VIII. prologomena nabrajaju izdavači dubrovačke pravne zbirke, koje sadržavaju specijalno gradivo, ali koje nijesu pukom izradbom spomenutih već zakona. To su: a) Capitulare parvae curiae iz doba prije god. 1272., koji se spominje u Liber statutorum u knj. VIII. kap. 3., a ipak je izgubljen; b) Liber statutorum doane iz god. 1277.; c) Capitolare della dogana grande iz god. 1413. s dodacima do god. 1674.; d) Regolamenti della dogana grande per la navigazione nazionale, tisk. u Dubrovniku g. 1794. i 1815. (novo izdanje od Gelcicha). U oblasti dubrovačke republike imali su svoje vlastite zakone otoci Lastovo i Mljet. I ove spominju izdavači. Pravo dubrovačko nalazi se dalje u knjigama dubrovačkih vijeća: maloga vijeća, vijeća umoljenih (consilium rogatorum,