СРЂ

ОЦЈЕНЕ И ПРИКАЗИ. — OCJENE I PRIKAZI.

823

srav. mletacko consiglio dei pregati, senat) i velikoga vijeća, u kojima je popisano djelovanje tih vijeća. „Libri de consiliis et reformationibus" pocinju god. 1301., a svršavaju padom dubrovacke republike god. 1806. Za ovog petstogodišnjeg doba broje se 430 svezaka (sahranjenih u gradskom archivu) osim Libri commissionum (Lettere e Commissioni) iz godina 1358. i slijeđ. i drugih knjiga. Knjige vijeća iz god. 1301.-1379. izdala je Jugosl. Akademija u Monum. Ragus., sv. I.-V. Na str. IX. i X. spominju se tri zbirke sudbenih riješenja dubrovackih, koje imade Bogišić u svojoj knjižnici. Znatno vrelo za poznavanje dubrovaćkoga prava jesu privatne pravne knjige, koje sve rade o sudbenom postupku. To je spomenuta već Gundulićeva Prascis judiciaria, dalje slićno djelo Simuna Beneše, Praxis curiae ad formam legum et consuetudinnm reipubl. Ragus., dalje Nikole Bunića; (de Bona) Praxix judiciaria, a konačno Marina Tudisi, Praxis juridico-civilis fori Ragusini (str. X. i XI.). Neka od spomenutih dubrovačkih pravnih vrela bila su izdana štampom. Cudnovato je, da su se sve četiri glavne zbirke zakona — počinjući Knjigom zakona od god. 1272. — nahodile jedino u rukopisima i nijesu bile štampane. Izdavači naslućuju (str. XII.), da te zbirke hotimice nijesu bile štampane, već tajno čuvane. — Prva kapitula prologomena svršava bibliografičkim podacima o literaturi i izdanjima vrela dubrovačkoga prava (str. XIII. i XIV.). Druga se kapitula bavi formalnom stranom Knjige zakona. Liber statutorum bi potvrđen god. 1272. i malim i velikim vijećem, a onda tek odobren u skupštini čitave općine (in concione, in arengo populi) i proglašen dubrovačkim knezom Markom Justinianom (Giustiniani) iz Mletaka. Razdijeljen je na osam knjiga, premda se čitava zbirka zove Liber. U prvoj se knjizi govori o javnim uredbama dubrovačke republike, o platama činovništva, odnosno o daćama pučanstva činovnicima i o nekim pravima crkvenim, nadbiskupskim, kleričkim i redovničkim. U drugoj su knjizi formule prisege svih činovnika počinjući od kneza pa sve do naj nižih službenika i prisega puka mletačkomu duždu i dubrovačkomu knezu. Knjiga treća bavi se sudbenim postupkom. Na kraju ove knjige imade postanova o sudbenim sastancima Dubrovčana sa susjedima, koji se sastanci zovu lat. stanicum (od riječi stanak, u mjesto sastanak), o kojima je Bogišić napisao posebnu raspravu već god. 1877. Knjiga IV. i V. rade o građanskom pravu. U četvrtoj knjizi uređeno je obiteljsko pravo i ženidbeno-imovinsko. Ova knjiga imade vrlo mnogo potanjih ustanova, osobito o prćiji. Peta se knjiga bavi raznim pitanjima: svojinom nepo-