СРЂ

БИЉЕШКЕ — BILJEŠKE

Књижевност и Умјетност.-Književ. i Umjet.

Milorad Mitrović pjesnik srpski, porijetlom Herccgovac a rodom Biograđanin, umrije 28 maja o. god. Rodio se 20. februara 1867. Njegov otac, Jovan, Hercegovac od Trebinja, iz poznate porodice Prcovića, u mladosti doselio se kao trg'ovac u Biograd. Kad Milorad dovrši srednje nauke, pođe na pravne nauke u velikoj ikoli. Tu se bio tako oduševio za prosvijetljenje naroda, da je za nešto dulje nego godinu dana probavio kao pučki učitelj u selu Kameniei kod Niša. Kad svrši pravni fakultet, postavljen je u s'.užbu u Užicu. Bio je neodvisan u svome mišljenju i kao činovnik i kao pisac, te je proživio nekoliko neugodnili trenutaka i premještaja, pa napokon dospio u Biograd, gdje je dopro do čina sekretara apelacije, a umro je u 40. godini života. Bio je osobita ličnost i kao čovjek i kao pjesnik, nije se povodio ni za kim i odvajao je između ostalih pisaca i idejama i načinima. Milorad je bio pjesnik i radio je ne samo na književnim listovima, nego mnogo i na političkim a izđaoje samo dvije zasebne knjige pjesama. Mitrović se pojavio u književnosti, kad mu je tek bijo 14 ili 15 godina. Kad je p. Miloš Popović početkom

osamdesetili godina prošloga vijeka pokrenuo list za đjecu „Srpče", Mitrović je bio njegov naj bolji sarađnik. Od svoga literarnog rađa. zasebno jo odštampao samo dvije zbirke pjcsama „Knjiga o ljubavi" i „Prigodne pjesme". Ali je njegov rad mnogo obilatiji. On je radio u „Srpčevu" i „Nevenu" i objelodanjivao je svoje pjesmc u svim književnim listovima, u Sarajevskoj „Bosanskoj Vili", u „Mostarskoj Zori", u „Grlasniku", u „Otadžbini", u „Pobratimstvu", u „Preodnici", u „Zvezdi" i u „Srpskom Književnom Glasniku". Radio je naj više na političkim listovima i na političkoj poeziji, epigramatici i satiri u „Geđži", „Srpskoj Misli", „Velikoj Srbiji", „Dnevnom Listu", „Odjeku" i „Reči". Poslije Zmaja i Vojislava Mitrović je naj bolji lirski pjesnik. Predmet je njegovih pjesama Ijubav strasna, čista i silna a ne ljubav moderna, rafinovana i računska. On se može uvrstiti u.pjesnike, koji su odrasli u romantičkim tradicijama kao Mise, Ailiendorf, Birger, Ljermontov. Približio je svoju poeziju muzici, i prvi je pokušao da se prikaže kao muzičar u oblasti slaganja rijeei. Među savremenim pjesnicima on je naj simpatičniji i naj originalniji u novoj eposi srpske poezije. Laka mu bila crna zemlja! — f Dr. Jan Gebauer-, Posljednjijeh je dana umro ovaj učenjak, koji je