СРЂ

БИЉЕШКЕ. — BTLJEŠKE.

765

va, kojim steoe glasa i novaca, te poee proučavati primjenu jiare na brodove. Amerikanski ga poslanik pozove u Pariz i tu Fnlton ostano sedam godina, prije u njega, pak н jednog pjesnika. Napokon mu pođe za rukom da može sagraditi vatrenjaeu i podmorsku lađu i torped i ponudi je Napoleonu. Njegova se vatrenjača, 1803 vozila za sahat i рб po rijeci Seni. Ali Napoleon zaboravi izumitelja i ostavi ga na cjeđilu. Fulton se vrati u Ameriku. Tu Livingstone ga podupre i s njim 807. g. naredi u Englesku mašinu za vatrenjaču i nadjene joj ime „Claremont" koja se kretala na kola i u 32 sahata obali put od Njujorka do АЊапу. Vraćajuei se iz Albanya ukrca putnika, koji Fultonu htjede platiti vozarinu, kad dođe u Njujork i dade mu šest dolara. On ih primi suzama radosnicama niz lice. Godine 1814. vlada mu američka naredi da zgradi ratnu jiarnu fregatu za milion i po kruna. Nju nazvaše „Fulton" i 4. jula 1815. ona navrši svoje prvo putovanje. U Engleškoj Bell zgradi 1812. malu vatrenjaču „Comot", koja je putovala iz Glasgowa u Greenock i Engleška nakon malo godina ustanovi prvo vatrenjačko društvo. Rusija zgradi već 1813. prvu vatrenjaču ; Njemačka tek 1816., Francuska 1820. Prva vatrenjača koja je putovala preko Atlantika bila je „Savanah", koja iz Amerike dođe u Liverpool tek u 26 dana. Austrija mnogo godina poslije sagradi prvu vatrenjaču, jer onda nije još bila napredna država, kako sada. Znatno usavršenje vatrenjače bješe elika, koju je izumio austrijanac Ressel, tebiučinjen prvi opit elikom 1829. godine; al s jedne slučajne nesreće austrijska vlast zabrani đalje opite. Tek 1836. elika pobjedi, kad prva vatrenjača stade

ploviti po Temzi. Ali vatrenjače su trošile preveć goriva. Kad „Compound" mašine smanjiše potrošak za trećinu, vatrenjača pobjedi jedrenjaču, a još bolje i konačno, kad se izumiše mašine trostrukom i četverostrukom ekspansijom. Veličina vatrenjača od stotine tona, kao što su bilo prve, podigne se do danas na 32 hiljađe tona. kao što su nove vatrenjačc „Cunard Line", a brzina od 5 milja podiže se na 25'5 uzala na sahat. Ali Fulton ne bi prvi koji sagradi vatrenjaču. Sto godina prije njega Papin učini prvo putovanje sa „Fuldom", sjenom sadašnjih vatrenjača. Ali je trebalo da Papin prekino sa svojim opitima i putovanjima, jer njegovo preduzeće vrijeđaše privilegije podijeljene prije vlasnicima brodova i tako vatrenjača l'apinova bi razbijcna. Ali ostane ideja, te učenjaci stadoše učiti i kušati zaludu, dok se ne pojavi Fulton. Statistika. Jcftinoća ribe i koralja na obalama Jadrana. To nije sada, to je bilo 1640. g. u Dubrovniku. Dva gospodara mreža (trakta), Trajan Božidarović i Stjepo Lavrićević iz Rijeke dubrovačke, sklopiše 22. aprila 1540. sa Grkom Zanom de Zantis redovitu pogodbu u notariji dubrovačkoj, kojom se obvezaše da će za njega loviti srđele oko Dubrovnika i prodavati mu ih po 2600 za dukat dubrovački do iznosa od 100 dukata. Dukat je vrijedio 110 sadašnjih para, a kad se na svaki kg. srdjela odredi 30 glava srednje veličine, imaih 87 kg u 2600 glava, što je malo više od pare za kg. Poslije su obe stranke odstupile od te pogodbe, ali sličnu je sklopio godinu dana poslije (14 maja 1421.) Stjepan Franov iz Stona sa Tomasom