СРЂ

956

СРЂ. — SRĐ.

Niko mnogo ne nau6i, ako mnogo ne razmisli; a neprestano je razmišljanje jedini i opći put znanja. Rosmini. Naj Ijepši je grob, naj skromniji. Platon. Teologija. — Rasprostiranje sv. Pisma. Englesko đruštvo za rasprostiranje sv. Pisma iii Biblijo u stranim zemljama štampalo je 1906. godine 843 052 potpune biblije, 1,281.473 egzemplara novog zavjeta i 3,342.044 razlioitili fragmenata. Prođalo se 2,200.000 egzomjjlara tih knjiga za ukupnu cijenu od 42.000 sterlinga ili od milijona i osam hiljađa kruna; ostalo je razdijeljeno mukte. U da.našnje doba društvo štampava ove knjige u 409 jezika i dialekata. — Islam (Faith of Islam), engleski napisao Abduilah Quilliam, s turskog prijevoda od Mahmud-Es'ada, preveo na naš jezik M u s a C a z i m Catić. Knjiga se dobiva kod uredništva „Behara" u Sarajevu za 80 para s poštarinom. Ovo je djelo izašlo u „Beharu" prvi put, a njegov vlasnik, Ademaga Mesić, dao ga je tiskati u zasebnu knjižicu. Knjiga prikazuje u suštini Islam i brani ga od napadaja. Pedagogija. - Gragja za povijest školstva kralj. Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Ovu je knjigu napisao Antun Cuvaj, nađzornik u Zagrebu, troškom zemaljske vlade; djelo je rjetkost u srpskoj i lirvatskoj llteraturi. Knjiga dopire do 1835. god. i ima 102 slike. B. k. — Skole pod vedrim nebom. U Njeшаској podižu se od nekoliko vremena škole u gajevima i šumama za djecu, koja su slaba za polazak u običnu

školu, i dobar njihov uspjeh opravdao je opit koji se dosad učinio. Dr. Schafer opisuje dvije ovake škole u „Centralblatt fiir allgemeine Gesunđheitspflege" (Središnji list za opće čuvanje zdravlja) u Bonnu. Jedna je od tih škola u Charlottenburgu. Načelnik ovog grada opaža da u njemačkim školama ima mnogo muške i ženske djece čije bi zđravlje zahtijevalo da ne budu držana zatvorena u razredu s drugom đjecom. Za njih je pokvaren vazduh vrlo štetan, a vrijeme odmora prekratko a ono učenja predugo. To su ponajviše djeca kojim ili pljuča ili srce nije posvo zdravo i koja su anemična ili skrofolozna; ne toliko boiesna da budu poslata u bonicu, ali odveć slaba da budu jednaka zdravoj djeci. Ako moraju da ostanu zatvoiena, povećava se bolest i često do pogibelji. I stoga korist i zdravo i slabe djece zahtijeva da budu razdijeljena. Skola je u Charlottenburgu otvorena 2. aprila 1904. i konstatovalo se da je djeca ostave u đosta boljem zdravlju, nego kad su došla. Trajanje je nauka od sama dva časa (sahata) dnevno i uspjeh je bio tako zadovoljan, da je škola bila povećana i sada ima 240 učenika. Druga škola pod vedrim nebom bila je otvorena 28. maja 1906. u MiinchenGladbachu, nekoliko daleko od grada u šumi; sada se u njoj uči petdeset učenika pod stablima. Prava škola je proste građe i sasvim opkoljena stablima. Ima tri sobe; razred za učenike, mala soba za učitelje i velika veža pokrivena; dvadeset je metara daleko jedna mala zgrada sa perionicom i zahodima. Velika soba je uredena kao sve ostale škole, ali ona služi kao škola, kad je zlo vrijeme te ne dopušta da se uči na dvoru, ali se nauka