СРЂ
О POSTANJU POLJICA
1069
jašnji život", koji svoju osnovicu ima na tlu, a razvitak u razli6itim odnosima socijalnih slojeva među sobom. I država je čovjecja tvorevina, ali takova, koja samo na tlu uspijeva. Ne može se stoga mimoići uski ovaj dodir između historije, geografije i socijologije, ako hoćemo vjernu i cjelovitu sliku dobiti. U radnjama o postanju Poljica uzalud je tražiti ove poglavite momente, koje su za jedan politički organizam vrelo njegove energije, zato se bez truna pristranosti može ustvrditi, da se u radnjama naziru samo potezi, ali se ne vidi cijela slika. Kako je гебепо u pocetku, radnje se ni u čemu ne odvajaju od radnja slicne vrsti, koje kod nas ugledavaju svijetlo. Napisane su u duhu stare historijsko-individualne metode. Svu snagu polažu u mrtvi natpis ili slabi glas kakva pisca, a zaboravljaju vrelo energije, samu zemlju. Ličnost im je sve, jer nalaze imena pojedinaca u natpisima, a ne promišljaju, da su pojedinci samo poriv narodnih slojeva. Ovoj školi u zadnje doba uzmiče tlo ispod noga uslijed logičkih udaraca Fr. Ratzela, 1 Ratzenhofera' 2 i Gumplowicza, s od koji svaki sa svojega gledišta iznaša tvrdih dokaza o postanku i razvitku politickih organizama. Ratzelu nije samo čovjek, te oživljuje i giblje politicki organizam, već u prvom redu tlo ili geografski milieu. „Nije individualni razbor, niti volja ili promišljaj pojedinaca, već različite socijalne grupe, koje stvaraju historijske događaje", tvrdi sa svoje strane Ratzenhofer. Prema ovim načelima, sve i kada bi pisci nama nanizali nepobitne činjenice, da bi mi u njima vidjeli neki organički i sustavni vez, još to ne bi značilo, da je jedno pitanje sretno riješeno. Kistorička činjenica, istrgnuta iz života na kome je nikla, mutna je i varava, jer joj fali kolorit i pozadina. Kako svaka činjenica nije drugo nego rezultanta borbe između različitih socijalnili grupa, proučavati samu činjenicu, a zabaciti njezine sastavne dijelove, bilo bi jednako kao hvaliti kazalo ure, što dobro bilježi satove, a ne spominjati mekanizam nutrnji. Sami čin, ili ga izveo pojedinac ili socijalne grupe znade
1 Fr. Ratzel: Politisohe Geographie. Miinchen. 1903. 2 G. Ratzenhofer : Wesen und Zweck der Politik. 1893. 3 L. Gumplowicz : Die sociologische Staatsidee. Innsbruck. 1902.