СРЂ

0 POSTANJU POLJICA (geografsko-socijološke primjedbe). Prof. Filip Lukas — Sušak. U posljednje su doba otiskane nekolike monograflje ovoga kraja, napisane sve s istog historijskog stajališta.* Ako se i nijesu Poljica istakla u historiji našoj kakovirn znamenitim zgodama, ali što su znali da ocuvaju nutrnju samoupravu, biće i pažnja, posvećena im od spisatelja, možda više pregonjena nego li suvišna. Način pri sastavljanju ovi monografija ni u čemu se ne odvaja od drugi i sličnih radnja. Vođeni od historičko-individualne metode bilježe pisci svaki glas u historiji, često indirektan i sporedne vrijednosti, da dođu do zaključaka, već unaprijed utuvljenih u ideji. Cesto ispunjuju nedostatak historičkih dokaza hipotezama, što oteščava uhvatiti cijelu historijsku sliku. Ne rijetko se opaža i neko nagomilavanje činjenica, da se njima jedna te ista misao dokaže. Doista historičar ima jedino da s činjenicom radi, i to bez ikakove subjektivne pretpostavke, nu i činjenici treba naći odnose. Prcma tome ne sastoji vrijednost i znamenitost historije u nagomilavanju činjenica, već u njiliovom uzročnom vezu i međusobnim odnosima. Historičar je kao istraživač prirodnih znanosti. Kako ovi ne stvaraju zakone, već iz mnoštva jednakih pojava zakone utvrđuju, tako niti liistoričar svojevoljno ne stvara zaključaka već se oni iz odnosa činjenica među sobom sami razvijaju. Događaji odgovaraju redovito promijenjenim fazama Ijudske misli — uopšte uzeto — socijalnoj okolini ( milieu). Poglaviti nedostatak monografija ne sastoji baš u tome, što se propustilo tražiti odnose među činjenicama, već što nijesu uzeti u obzir pokretači njihovi. Historija bilježi samo ,,pri* Osim đrugih monograflja i ove je godine jednu otiskao u Programu ć. k. velike Gimnazije u Spljetu g. Ivan PivSevio na koju se ovc primjedbe većim dijelom i odnose. U „Srđu" je objelodanio isti pisac i Povjest Poljica.