СРЂ

1148

СРЂ — SRĐ.

šao do bolje organizacije. Kod ondašnjili komunikacionih prilika i sredstava naobrazbe, lako je shvatiti, da se u zaturenim i odijeljenim krajevima, a među ove spadaju i Poljica, znalo duže održati, dapače u nekim mjestima bila u sveđernom kontinuitetu. U narodu primitivnih običaja, bila je ona do neke mjere i dobra, jer i ako je prijecila ličnu akciju i ometala tako obogaćivanje pojedinaca, u drugom pogledu, s ograničene borbe za opstanak nije dopuštala da se razvije skrajna bijeda. Središnja se vlada po uzoru zapadnome bila uhvatila feudnog sustava; razdijelilo društvo u piramidalnu progresiju kasta за slobodnom i neslobodnom čeljadi. Neslobodna čeljad bijahu u prvom redu flutuantna masa starosjedilaca, što življaše rastepena po brdinama. Na ove se odnose darovnice hrvatskih vladara, u kojima uz zemlje darivahu i kmetove. Ovakovu jednu darovnicu izdade Trpimir na Bihaču god. 852, kojom dariva spljetskom nadbiskupu neke zemlje u Poljicima skupa sa kmetovima. * Ma da bez jakog oslona porodičnog i zapleća plemenskog znadoše se održati po brdinama Dalmacije do 13. лајека, što dokazuje slabo prodiranje slavizma u brda. Da se došljaci naj prije spustiše u ravnine, dade se naslućivati iz reminiscencije na njihovu pradomovinu. Slovenska plemena naseliše se na Balkansko poluostrvo iz ravnih krajeva južno-zapadne Rusije ; napučiše naj prije sličnu okolinu, a tek se kašnje radi prenapučenosti počeše useljavati i u brdske krajeve. Starosjedioci izgubiše ovime i zadnji oslon svome opstanku, čime ih sa pozorišta kao posebne etnografske grupe nestaje. Dok je bila državna vlast sređena, dotle je s njima određivala po miloj volji, kao sa drž^vnim kmetovima; kada je ove nestalo, zadruga poprima njezine funkcije. Državni kmetovi postaju zadružni privatni kmetovi. Kod zadružne organizacije prestaje hijerarhički razvitak u društvu i obitelji. Sve teče jednako u grupama. Po temeljnim ustanovama zadruge ne odvajaju se članovi po seniorstvu, već po umnoj sposobnosti, tako da se može jednakost u društvu lako uzdržati. Manje umni članovi gube se u zadružnoj zajednici bez štete njihove indi-

* Racki. Documenta str. 3-5.