СРЂ

KNEZ ALEKSANDAR SAPIEHA U DUBROVNIKU.

BEČ. • tr ■ Dr. JOSIP NAGY. časofiis ;,'Swiat Slowianski" đonio je-u'jprvom svesku za

gua. 1906. članak pod našlovom Gundulić w Polsce, što ga je'nap .isaoL :dT. Непгук Glitck. Pisac ide za tim, da> prikaže, kako su Poljaci shvaćali sam;ep „Osman" a .osobito slavljenje-bitke kod Hoćima u nj'emu. On se obazire na misli Poljaka o tome' i na način, kojim se je htjelo približiti taj ep Poljacima. .Time se je dQtaknulo i: pitanja o rukopisima Osmana i o ljudima, koji su ih sakupljali. Riječ je ovdje o Aleksandru Sapiehi, o Mihovilu Bobrowskomu,.o Andriji' KucharsTiomu, o Tadeuzu Lubienskomu, o Petru Dubrowskomu o Leonu Potockomu o Aleksandru Prz-ezdzieckomu i o Adamu. Rzaževskomu. Poznato je, ,da je nekolikp ovih lj.udi i posjetilo razne krajeve slavenskog j.uga, te osobito Dalmadju i Đubrovnik a poznato je i to, da. ovakova putovanja ispunjuju v.eo,ma važna poglavlja u povjesti slavenske filologije. Odnošaji među Slavenima zanimaju mnogo profesora V. A. Franceva. Za povjest slavenske filologije veoma je važna njegova lijepa knjiga „ПолБСкое Слав1.нов г ћдсн1е конца XVIII и первоп четверти XIX. ст." izdano u Pragu 1906. U njoj nalazimo dosta vijesti i o onim ljudima, o kojima je riječ u spomenutom članku Gliicka i iz nje možemo izvaditi mnogo podataka o raznim krajevima na slavenskom jugu, dakle i o Dalmaciji i o Dubrovniku. Treba spomenuti, da je Francev upotrebio veliki arhivalni materijal a osobiti je obzir uzeo na sačuvanu korespondenciju raznih lica. Na str. 78-100. Franceve knjige riječ je o knezu Aleksandru Sapiehi i o njegovom putovanju po slavenskim krajevima. Želim, da baš tome putovanju posvetim ovdje nekoliko riječi i to smatram nekako dužnošću, kad ni Francevu knjigu ni spomenuti članak Gundulić w Polsce nijesam mogao da upotrebim za svoju Op'. Pošto nemamo nekih slova poljskih, upotrebili smo, j, s i ž a mješte nosnih a i e upotrebili smo a, e.