СРЂ

KNEŽEV DVOR U JANJINI. JANJINA. Dr. N. Z. BJELOVUČIĆ.

Kad dubrovačka viastela god. 1333. kupiše od bosanskog kraija Stjepana Kotromanića Stonski rat (poluotok Pelješac), razdijeliše ga u 7 dijelova. Do tada je pripadao Pelješac Zahumlju. U to doba po Zahumlju je cvalo bogomilstvo, koje se raširi i na Pelješcu. Tri vjere su bile na njemu: U Stonu pravoslavna, i tu je sv. Sava, srpski narodni prosvjetljitelj i dobrotvor, ustanovio bio srpsku biskupsku stolicu za pravoslavne Zahumlja. Ali je i katolika tada bilo u Stonu. Po drugim mjestima Pelješca bilo je gotovo sve bogomilsko. Ali Dubrovčani odmah poslaše dva franjevca, koji uništiše i pravoslavlje i bogomilstvo. Tako zavlada katolicizam na Pelješcu, i to po onoj: cujus regio, ejus religio. Kad stekoše Pelješac, Dubrovčani naseliše neka mjesta po poluostrvu sa Zahumcima, o tom ima u spisima dubrovačkim, koji su danas u Beču. Razdijeliše Peiješac u tri knežije: 1. U knežiju stonsku, kojoj je pripađala današnja općina Stonska; 2. U knežiju Janjinu, kojoj su pripadale današnje općina Janjina, Kuna i Trpanj; 3. U knežiju Trstenik (Trstenica), koja kasnije dobi ime Orebići; a spadala je na nju cijela današnja općina pelješka. Knez („conte" ili kad ikad zvan „capitano") imao je političku, policajsku i sudbenu vlast. Vlasteia su imaia po cijelom poiuotoku svoje ijetnjake i magaze za vino. I pjesnici su boravili na Pelješcu. Tako je n. p. Ivan BunićVučićević pjevao svoje najbolje lirske pjesme u Janjini; u Vručici opet Dinko Ranjina razgovarao se sa rćanskim vilama u borju i maslinicima, te plandovao s njima po visokim vinogradima. Ston je davao učenih ljudi, biskupa i drugih, koji su se vrlo proslavili. Samo je puk bio vrlo zapušten, i bavio se poljodjelstvom, kmetujuć ponosnoj, ali svojoj vlasteli dubrovačkoj. U Janjini je bio ođmah u XIV. vijeku sazidan „Knežev Dvor" s kipom sv. Vlaha, koji i danas potpuno opstoji. Leži pred cr-