СРЂ

GrARIBALDI I NJEGOVO DOBA

213

smatra promjene'u srednjoj Italiji kao gotovo djelo. Sadržaj spisa obradova u vplike toliko provizorne vlade koliko patpjoto, jer se svima cinilo, da je to naj bolji nacin da se riješi rimsko pitanje. Liberalna je štampa odobravala izložena načela, a austrijske su novine protestovale protiv njib, jer su ih smatrale kao mrtvačko opijelo austrijskoj vladi u Italiji. Tim je nezadovoljniji bio Pije IX., koji stajaše pod zlokobnim uticajem reakcijonarca kardinala Antonelli. Cudnovato je bilo čitati u enciklici od 18. juna 1859., gdje papa nazivije rat za neođvisnost Italije djelom spletkara i strančara, te pozivlje sve crkvene dostojanstvenike> da se očito dignu na obranu njegove svjetovne vlasti. Iste preporuke ucini u koncistoriju od 20. juna, te ih ponovi u koncistoriju od 26. septembra. Kako je imalo djelovati na narod ovako ponašanje pape, koji je u svoje doba bio blngoslovio narodnu t.robojnicu, naj jasnije se pokaza 1. oktobra 1859., kada sardinski poslanik imaše na zabtjev pape ostaviti Rim. Demonstracije torn prilikom učinjene protiv Sv. Stolice nijesu dakako nimalo podigle ugled papin1 Kada je bio objelodanjen spis Le pape et le congres, poznata Civilta Cattolica nabaca na sastavijače svakovrsne pogrde. Sam papa, kad je 1. januara 1860. primao na poklon vrbovnog zapovjednika francuske posade u Rimu, ne upotrebi naj finije riječi, da očituje svoje negodovanje; pri čemu još uvijek isticaše svoje uvjerenje, da će Napoleon osuditi sadržaj spisa, Ali papini protesti malo smetoše Napoleona. 1 to više ga pismeno zamoli na sami 31. decembra 1859. da žrtvuje Romagnu, gdje je već od 50 godina sjedište svih nereda u Italiji. Papa odvrati Napoleonu, 8. januara, naj energičnije odbijajući svako tuđe uplitanje u svoje posle. Što više u enciklici od 19. januara svečano izjavi, da ne ce odstupiti niti pedlja svoje države, pak došlo s toga do naj većih nereda. Nepopustljivost Pija IX. i reakcijonarna politika kardinala Autonelli bile su povodom, da je pitanje o kongresu definitivno zabačeno. Nato Wale\vski dade svoju ostavku. Times posveti nekadašnjem silnom ministru satirični članak, gdje reče, da je njegov pad također i zalaz svih nada svrgnutih talijanskili vladara i rimskoga pape.