Студент

OSTRVO U SRCU EVROPE

KURFEBSTEN-DAM, GLAVNA POSDOVNA TTLICA ZAPADNIH SEKTORA BERLINA. SVE OVE JEDNOSPRATNE GRAĐEVINE KOJE SE VIDE NA SLICI ZIDANE SU TAKO DA SE NA NJIMA MOGU DOGRADITI JOS PET DO SEST SPRATOVA KADA TO PRILIKE DOZVOLE. POSTO JE ZAPADNI DEO BERLINA POTPUNO OTSECEN OD SVOGA ZALEĐA, TO JE VECINA NOVOSAGRAĐENIH KUCA, SA 40.000 STANOVA, PODIGNUTA OD CIGALA SKUPLJENIH PO RUSEVINAMA

Iz Hanovera se u Berlin stiže za 50 minuta, po leрош vremenu. Vreme je iznad Berlina obično mutno. Kad smo se četvoromotornim Kliperom pan Amerikena probijali kroz kisu i nalete vetra prema gradu, mogli smo samo s vremena na vreme da ugledamo ispod sebe beskrajnu ravnicu, produžetak eziske nifije, nešto zelenila i čitav jedan splet jezera. 5 Cim smo se našli nad poljem pokriv'enim ruževinama, sa po kojom ispravnom i uspravnom kućom, znali smo da smo stigli. ( is, Aerodrom u Templhofu je jedinstven po tome žto se nalazi u samom sredižtu grada, a odlikuje se i velikom nastrešnioom, tako da se promet robom i putnicima vrši pod krovom. Pred zgradom aerodroma se diie spomenik žrtvama vazdušnog mosta: jedna šina koje se račva natri sirane to je prvi pozdrav koji'varoš тгртасије namemikn. A zatim smo automobilom išii 35 kflometara do Vanzea i hotela u котае smo otseli. Prvi utisci o Вегlinu: Ogromna površina, nema visokih zgrada, varoš je silno oštećena, ali ipak ne potpuno uništena, kako to izgleda iz ptičije perspektive. POGLED NA GRAD Ovi utisci se mogu samo pojačati kad se po danu obiđe varoš. Ona je po površini koju zauzimaju najveći grad na svetu; samo prečnici zapadnog sektora iznose oko 50 kilometara puta 30 kilometara. Ovako ogromna razuđenost grada, sa mnogo zelenila, niskih kuća i bašti za gajenje povrća, koje su karakteristične za Berlin, postavila je naročito teške zadatke gradskom saobračaju. Podzemne i nadzemne železnice, tramvaji, kao i autobusi, čitavim spletom svojih linija omogućuju da stanovnici svakodnevno savlađuju rastojanja koja su bar ravn a udaljenosti Beograd Ralja, a ponekad Beograd Mladenovac. Podzemna i nadzemn a železnica su jedinstvene z a oba sektora, a nadzemnom se čak nesmetano može stići u istočnu zonu Nennačke. Automobilski saobraćaj je manje razvijen nego u federalnoj republici, ali se znatno oštrije vozi nego kod nas; istina, kod raskrsnica se izuzetno strogo poštuje prednost glavnog pravca. Berlin je podeljen na dva dela. Cesto kolovoz pretstavlja granicu između dva sveta, a ponekad i oba trotoara pripadaju jednom, dok su kuće s druge strane međe dobile nove ulaze n a ranijoj zadnjoj strani. Tramvaj zapadnog sektora ide do jednog кгаја Potsdamskog trga, na drugom putnike (po nekom prećutnom sporazumu) dočekuje istočno-berlinski. Danas su, posle čstvorne konferencije, dosta üblažene smetnje za prelaz iz jednog del a grada u drugi. STUDENTI U BERLINU Podela grada ostavila je traga i na studentima Berlina. U njemu sad a postoje paralelne akademske ustanove u oba sektora. U zapadnom sektoru delaju Slobodni Univerzitet sa 6000 slušalaca. Tehnički Univerzitet, Akadcmija za političke nauke. kao i razne umetničke akademije. Dobar deo. ako ne i večinu, studenata ssčinjavaju izbeglice. Problem materijalnog obezbeđenia naročito ie težak. Studenti primaju stipendije od 60—90 DM,

а svota novca neophodna za život i plaćanje visoke školarine iznosi 130 —180 шагака. lako 80% studenata potiće iz građanskih porodica, ipak 67,6% mora da radi da bi moglo da se izdržava tokom studija. Kadgod se govori o Berlinu treba imati na umu njegov poseban položaj. 2,7 miliona Ijudi živi već devet godina u jednom džinovskom koncentracionom logoru. Ne miče se sa onih ruševina, koje raskrčuje, vadi leševe, zida. To su Ijudi svakodnevno izloženi uticaju svih mogućih propagandi, za koje је Berlin kao prestonica pretstavljao koru hleba, a od kojih mnogima opsađeni Berlin može da pruži zaposlenje samo ako se prihvate krampa i lopate. U toj i takvoj situaciji nije nikakvo čudo što se sva ekonomska i politička pitanja ovde postavljaju sa posebnom oštrinom. Studenti danonoćno diskutuju o svemu i svaćemu. Sakupljaju se u preko dvadeset raznih organizciaja. Obrazuju frakcije i govore: sve same reči, reči, reči. Izjavio je jednom pretstavnik jedne od tih organizacija da je 17 juna trebalo dići tumbe i zapadni deo grada. Pitali ga zašto to nije učinio. »Pa senat je zabranio demonstracije!« odgovori ovaj, skoro uvređeno. Međutim, ргеко 85% studenata uopšte ne učesvuje u političkim »bitkama«. Oni gledaju kako da sebi nađu uhljebije, bez uplitanja u politiku. Izuzetno je važno istaći oguglalost tih Ijudi u Berlinu. S jed-

ne strane treba im se diviti kako mogn. relativno normalno da žive na ostrvu čiji se temelji stalno Ijuljaju, a s druge strane se moramo čuditi njihovoj dezainteresovanosti za sve što prelazi okvire njihovog poziva i domaćeg ognjišta. A ta dezainteresovanost je još daleko veća u Zapadnoj Nemačkoj. NOCNI ZIVOT Bilo kako bilo 2,7 miliona Ijudi živi devet godina na jednom mestu, pa mora tu i da se zabavlja. Pored dosta parkova, jezera i sportskih terena, Berlin ima oko 400 bioskopa, jedan trodimenzionalni sinemaskop, nekoliko pozorišta, tri opere* i najmoderniju koncertnu dvoranu na svetu, sa fenomenalnom akustikom. I naravno kabaree, varijetee, noćne lokale svake vrste i svakog ranga, prema raznim ukusima i raznim džepovima.

RUSEVINE, NEGDE U BEKLINU, MA GDE U BIVSEM CENTRU. RAT JE ZA SOBOM OSTAVIO 72 MILIONA KUBNIH METARA RUSEVINA, OD TOGA 43 MILIONA KUBNIH METARA U ZAPADNOM DELU VAROSI. POSTO SE TE RUSEVINE NISU MOGLE IZNETI IZVAN GRADA, PODIZANI SU CITAVI BRE ZULJCI OD KRSA I SUTA. NAJVISA ТАСКЛ U BER LINU JE BRE2ULJAK KOJI JE DOBIVEN NASIPANJEM, A KOJI JE POSLE POKRIVEN TRAVNJACIMA. UOSTALOM. I DANAS CENTAR GRADA, KOJI JE SKORO POTPUNO SRAVNJEN SA ZEMLJOM NIJE RASKRCEN, TAKO DA SE PO RUSEVINAMA JOS UVEK SKUPLJAJU GAVRANI.

SPOMENIK GETEU, U POZADINt SKELET ZGRADE RAJHSTAGA. VATRA KOJA JE 1933 GODINE UNISTILA NEMACKI PARLAMENAT JAVILA JE EVROPI DA JE ROĐEN JEDAN NOV TOTALITAjEINI REZIM. NESTO KASNIJE BILA JE SPALJENA I SINAGOGA U BERLINU.

Kad u Berlinu posle deset časova opuste ulice, tako da zalutali stranac ne može da se raspita za ulicu u kojoj ga čeka postelja, onda tek oživi Auks-. burger štrase. Svakih desetak metara se izazivački šetaju dve i dve, obično dobro odevene. Prolaze automobili, uspore, neko se ukrca. 7 —50 DM, kako kačL Za ispravnost usluge garantuje sindikat. Poreza se геdovno isplaćuje sedim ocima iz senata. Poštena гаdinost kao i svaka druga, a veće staraca je došlo do zaključka da je ova grana trgovačke aktivnosti vrlo unosna po gradsku blagajnu. A nekoliko ulica dalje, prolaz je zakrčen parkiranim automobilima. St. Pauli, velika izložba donjeg rublja, bar i još koješta. Boca vina 18 maraka, društvo za noć 20. Traže se četiri smela mladića iz publike da pecaljkama svuku četiri lepotice (i najbolje odelo se od upotrebe pohaba). Pobednik dobija flašu kolonjske vode (koju on poklanja srećnoj Fraulein, da bi se ta ista bočica sutra opet pojavila u istoj ulozi). Mutatis mutandis... Cuđan je Berlin građ. Uskršnja trgovačka lozinlca bio je voltdiznijevski zeka, sa uhom vezanim u čvor, A jedna bolnica je podlgnuta ргеко puta groblja. Juče je štampa na prvim stranicama javila da je X oteo Y-a. Danas se zucka da je Y odvukao Sutra će se tvrditi da su obojica dobrovoljno otišla. (Redosled može da bude i obrnut.) Kad smo dolazili u Berlin vrcme je bilo mutno, Upoznali smo u gradu mnoge Ijude koje zavoleli ili koji su nam postali dragi. Videli smo da i tu živi i da bi (zbog tih Ijudi) i mi tu mogli živeti. A zapamtili smo još ponešto i naučili dosta jer čovex putuje da bi saznao nešto o zemljama i Ijudima. A kad smo odlazili pozdravilo nas je vedro ргоlečno nebo, nasmejano sunce i stubovi dima sa francuskog aerodroma Tegel. Kažu: sahotaža. Berlin je centar špijunaže i prostitucije koji se može takmičiti sa Minhenom i Singapurom. U njemu se kao u žiži prelamaju i sukobljavaju interesi velikLh sila. Berlin je ostrvo u srcu Evrope. I kao na svako ostrvo, tako i na njega talasi svakodnevno izbacuju sve nove i nove brodolcmnike. Zanimljivo je prisustvovati rasprama o pitanju ponovnog ujedinjenja Nemačke. lako se pojedini argumenti potržu po stohiljaditi put, u jednom se svi slažu: da je (po njihovom mišljenju) začuđujuće koliko je ustvari malo stalo ssmim Nemcima do ponovnog spajanja dve oblasti, koje prete da prerastu u dve države, sa granicama i vojskama, tako da bi u nekoj ne tako dalekoj budućnosti. izbeglica istovremeno bio i dezerter. Pri tom se obično napominje, ne bez izvesne malicioznosti, da je vlada podigla takve zgrade u Bonu, kao da tu želi da vekujs. Još po jeđnom pitanju se svi slažu: Da je opasnost jednog opšteg rata. sada manja nego ranije iako se plaše lokalnih sukoba po sist'mu veštačkih člrsva. Socijal demokrati istovremeno napominju da i u pogledu spoljne i unutrašnje politike sa velikom pažnjom treba proučavati razvojni put Jugcslavije. * Slušali smo »Fidclija«. Nemci izgleda јо§ uvek neguju slavne tradicije svoje scene: avangard stičko insceniranje i klasičnih dela. kao i velike pokrete masa na pozornici (oko 200 članova hora zatvorenika).

Milan DIMIC

2

siuden