Студент

Amandmani Saveznog Ivzršnog veća OSAVi.ZMO POSEĆiVANJE PREDAVANJA? Konačan predlog Zakona o univerzitetima

Nastavak sa prve strane neobavezno, više moralno načelo. Zakon to određuje čisto akademski, kako je istaknuto u diskusiji, dok će statuti fakulteta regulisati poiedinoeti. Clan 39 dopunjen je novim stavom: »Nastavnik koji nije član fakultetskog savetći, ima pravo da prisustvuje sednici saveta i da izlaže mišljenje i čini predloge kad se na dnevnom redu saveta nalaze pitanja njegove struke ili druga načelna pitanja pastave i naučnog rada koja se neposredno odnose na njegovu struku.« I u ovom predlogu zakona čvrsto se ostalo na tome da je naziv doktora vezan za naučni rad i da se stiče samo polaganjem doktorskih disertacija. Ostall nazivi doktora ukidaju se. Jedna od izmena je i to. što se reizbornost redovnih profesora (za docente i vanredne profesore, ona je obavezna) može zahtevati za pojedine slučajeve. To je novi, 55 član, zakona: »»Fakultetski savet može, na predlog fakultetske uprave, ili po sopstvenoj inicijativi, kada to tra že interesi unapređenja nastavnog i naučnog rada u pojedinoj struci ili naučnoj disciplini odlučiti da se izvrši ponovni izbor геdovnog i vanrednog profesora. U konkursu može učestvovati i profesor koji je zauzimao mesto za koje se konkurs raspisuje. Odluku fakultetskog saveta o raspisivanju ponovnog konkursa, potvrđuje univerzltetski savet.« Clanovi predloženog zakona o univerzitetima koji se odnose na prava i dužnosti studenata, nisu pretrpeli znatnije promene. M. Đ.

ZAŠTO ĆUTE... Nastavak sa prve strane Tektor Instituta za izučavanje ishrane naroda. Clanak зе oun laskavih hvalisanja odaju se velika priznanja Đelineu kao naučnom rađniku, čiji je rad od ogromne važnosti itđ. Nasuprot ovome, mora se sagledati prava strana ovog slučaja Đelineo je isključen iz Instituta jer je njegov r'ad bio štetočinski i nenaučan. S obzirom na ovakav štetočinskl 1 nenaučni rad Đelinea pitamo Fakultetskl savet, da li i đokle treba držati na našem fakultetu čoveka sa nazadnim i preživelim shvatanjlma 1 koji bi još hteo da živi po starom i za staro. Fakultetski savet Prirođno matema tičkog fakulteta ne sme da prelazi preko ovakvih pojava, naročito ka. da je u pitanju njegov profesor. On mora energično da istupi, a to je u interesu i našeg fakulteta i svih naučnih institucija. Očekujemo s pravom da će Fakultetskl savet našeg fakulteta izneti na dnevni red ponovo ovo pitanje, i da će đoneti konačno pozitivno rešenje đa više prof. Đelineu nema mesta ч redovlma profesora i nastavnika Prirodno matematičkog fakulteta.

Bratislav ZIVKOVIC

NOVI PRAVILNIK STUDENTSKIH DOMOVA Nastavak sa prve strane sta slobodnoj inicijativi studenata. Pravilnik reguliše odnos između upravnog odbora doma i eko nomskog odbora Univerziteta. Precizirano je da Ekonomski odbor mora u roku od deset dana da reši svaku žalbu na odluku upravnog odbora doma. Studentski đomovi ne mogu da se izdržavaju bez dotacija. To je sada jasno svima, јег su prihodi studenata mali. a uplate se ne mogu povećavati. S druge strane, ako se ostane sa istim uplatama domovi ne mogu da obezbe de ni minimalne uslove života. M. S.

Univerzitetska hronika

FAKULTET SA JEDNIM STRUČNIM UDŽBENIKOM

Na Stomatološkom fakultetu od oваш stručnih predmeta postoji samo jedan Štampani uđžbenik. Svega ]e šest godina od kako poBtoji Stomatološki fakultet. Prve generacije davno su diplomirale, a sada na fakultetu ima oko 700 redovnih studcnata i apsolvenata. Stomatološke stuđije po svojoj prirodl teške, neoblčno su otežane nedostatkom potrebnih ndžbenika. Od ukupno 28 predmeta osam je čisto stručne prlrode, dok su ostali predmeti medicinske discipline. I ođ tih osam stručnih pređraeta postoji samo jedan jedini štampani uđžbenik! To je knjlga »Bolesti usta« koja je kao piod napornog rada prof. Lazara Petrovlća skoro izašla iz štampe. Ona je imala istina đugačak put brižljivo pripremanih predavanja 1 hiljade usamljenih časova, jer to je ujedno prva i jedlna knjiga ove vrste n našoj zemlji. A ostali? Sta đa kažerao za njih? Mnogi od nastavnika brane se vrlo nesrećnim oružjem. Kažu, »pa eto, ima profesora na Medicinskom fakultetu sa po dvadeset godina nastavnog staža pa nisu napisali udžbenik.« то, 1 mnogi slični postupci govore đa je posredi izvesna nezalnteresovanost za probleme nastave, kvaliteta i olakšanja studija. TAJANSTVENA SKRIPTA Da je to istina govori i ovaj pomalo redak, a zaista i čudan primer docenta đr. Graovca. Iz njegovog predmeta »Dečja i preventivna stomatologija« postojala su u prošloj godinl jedna jedina skripta. On ih je tako brižljivo čnvao da su ih stuđenti mogli koristiti samo u njgovoj kancelariji i to uz puisustvo dežurnog asistenta. Sve je to činjeno zato da studenti slučajno ne bi prepisali i umnožili skrlpta!..!?!? Eto 1 na takav način se otežavaju studije stomatologije. Neki od pređmeta nemaju čak nl skripta. Ispiti se spremaju po beleškama ill po prepričavanju 1 konsultovanju. Pa 1 ona skripta koja već postoje samo su kucane zabeleške nekorigovane ni od koga, štampane davno, zastarle 1 кгпle iz generacije u generacijn. Za sve Se zna 1 sve se gleđa, pa opet ni sa koje strane nade đa će se na Stomatološkom fakultetu uskoro pojaviti novi udžbnik. Možda je zaista naporno pisati pređmetni udžbenik. Ali, bez njih je vrlo teško stuđirati ozbiljno. ... 1 NA FARMACEUTSKOM FAKULTETU I Farmaccutski fakultet ima svojih specifičnih problema u pogledu udžbenika. Mada je to Jedan od fakulteta koji je poslednjih godina do

bio đesetak novih udžbenika i dan đanas šest kateđri uemaju pređmetne udžbenike. Za predmete prve godlne, fizffta, hemija 1 matematika ne postoje uopšte udžbenicl, bar ne udžbenici na menjenl studentima farmacije. Fizlka se i dan danas sprema po fizici prof. Popovića koja Je štampana рге dvadeset godina. Pa zar se u takvom programu nastave može očekivatl ne što novo, savreraeno. Sličan je slučaj 1 sa hemijom koja se sprema iz raznih udžbenika, a matematika samo po skromnlm zabeleškama. I na drugoj godini ne postoje udžbenicl iz organske i analitičke hemije. SKRIPTA ISOO DINARA Farmaceutsa hemija, specijalno njen organski đeo Još uvek nema svoj uđžbenik. Na nesreću postoje nekakva skripta štampana još 1948 godine. Ona su primer najlošijih skripti sa mnogo grešaka. Pa kako su jedina »naučna literatura«, a pogotovu pošto ih je mali broj u opticaju, to su i retkost 1 cena im se stalno povećava. Nekada su koštala 200 din., a danas 1500 i više. Otkad su izdata ova skripta, u farmacijl se znatno razvilo: pas tablete, antibiotici i dr. Svega toga nema u ovim skriptama koja su jeđini izvor za spremanje ispita. Priča se da se udžbenik štampa, samo su od tađa prošle već pune dve godlne, a udžbenlka nema. I tako od ukupno dcvetnaest predmeta, za šest nema odgovarajućih uđžbenlka. Savez studenata, kad već urgiranje nije urodilo plodom, pribegava organizacijl izdavanja skripti, samo postoji opasnost da i ona ne budu kao i već pomenuta skripta. R. V.

ДИПЛОМИРАЛИ СУ..

Ha Ветеринарском факултету: Станковић Милутин, Игрић Ђорђе, Станковић Бранислав, Перић Живота, Лукић Станимир, Гогић Ђорђе, Бошковски Владимир, Адамовић Тихомир, Марковић И-

линка, Марјановић Мирко, Пејчев Борис, Стевановић Александар, Калиновић Братислав. На Фармацеутском; Јокић Зорка, Тешић Љубица, Крстић Драгутин, Бошковић Ковиљка, Босић Савка, Пешић Радмила и Субашић Драгица, ,

БРАТИСЛАВ КАЛИНОВТГа ЂОРЂЕ ГОГИЋ

Građevinci posetili banatsko selo Sečanj

HERCEGOVCI U BANATU

Grupa studenata građevinske te hnike posetila je selo Sečan] 1 odlgrala sa meštanima nekoliko sportsk ih utakmica. Sekcije kulturno umetničkog društva TVS-a dale su dve priredbe. Ukupno Je bilo 70 stuđe. nata. Oni su 8 i 9 maja đali bogat program. Selo Sečanj nalazi se u neposrednoj blizlni jugoslovensko-rumunske

granice, neđaleko od Zrenjanina. Ne kađa su svi njegovi stanovnici bili Nemcl, koji su pobegll pred кгај po sleđnjeg rata. Danas ovde žive Srbi iz Hercegovine, svi iz bilećkog sreza. Od samog đolaska na žgleznlčku stanicu do povratka, studentl su nailazili na izvanredno gostoprlmstvo 1 Ijubaznosti meštana. Bili su razmešteni po kućama. Priče o dočeku su najpohvalnije. Kako ste se snašll u novoj sređinl 1 đa li tugujete za Hercegovinom? Svoj starl zavičaj kaže Mllan

Popadlć voleo sam 1 đanas vollm. Ali, ovđe su neupoređlvo bolje mogućnostl za život nego tamo. Zeleo sam đa decl stvorim bolju budućnoet 1 zato sam došao ovde. Brzo smo navlkll na novu sredlnu . .. Prvlh đa. na starljl su bili pomalo tužni za sta rlm zavlčajem, dok deca to nlsu nl osećala. Danas je sve u ređu ... Ljudi koji nlsu kolonlsti, a sa službom su u ovom selu, najbolji su po. znavaocl prirode, života 1 rada Senjaca. Vrlo đobrl su to Ijuđl tvrđl jeđna učiteljica u ovom selu 1 neverovatno vitalni po prlrodl. Vređnl, poštenl, gostoprlmljivl, prlrodno Inteligentni, velike patrlote. Da ste Cltali samo pismene zadatke dece na temu o Trstu posle one sramne ođluke Zapadnih slla? Uzbuđivala sam se dok sam čitala zađatke tih mall. бапа. Jeđan učenlk piše: »Kad slušam o Trstu, oči mi zakrvave, u lice udarl neka vatra, a u meni zavlada neko neobiCno osećanje. Bio bl vrlo zađovoljan kada bl tog trenutka mogao đa se borim protiv onlh koji bl htell đeo moje otađžbine ...« Чг Na programu priredbi bile su mu. zlCke taCke, narodne pesme 1 lolklor. Publlka, koja je đo posleđnjeg mesta ispunila salu, toplo Je pozdravila izvođače. Građevinci su pobedill u šahu, stonom tenisu, streljaštvu, fudbalsku u. takmicu su igrali nerešeno, a u odbojci izgublli. Rezultatl: šah 5,5:3,5, stoni tenis 9:1, streljaštvo 293:179 (pet strelaca iz stojećeg stava po deset metka), fudbal 1:1, odbojka 1:3. U šahu, stonom tenisu 1 streljaštvu, meštani su lako i übedljlvo tučenl. Međutim, iako su građevincl dobill prvi set u odbojci, izgublll su теб l bili znatno slabiji ođ svojh protlvnika. Zivomlr PREDOJEVIC

PANORAMA SECNJA

ПОСЕТА СТУДЕНАТА ГРАНИЧАРИМА

Група студеката прве године немачке групе у току овог месеца посетила је наше граничаре код Беле Црвке и дом избегличке грчке деце. Циљ ове посете био је Да се упознамо са животом и радом граничара чувара слободе и независности наше социјалистичке домовине. У знак одавања признаша и захвалкости. предали смо на поклон књиге. Такође смо поклонили избегличкој деци дечју библиотеку. М. ЈОВИЧИЋ

kroz stranu studentsku štampu

OUIKDICIHiH OICLI UfIVIUITiU )«>l>Ш ORGAN STUDENAXA TORINA DONOSI: »U Helsinklju Je Izašao Jeđan stuđentskl list sa vanredno vlso. kim tlražom od 100.000 prlmeraka. Poznavaoci studentske štampe tvr đe đa Je ovo rekorđni tlraž kojl je ikada postigao neki studentskl Ilst«. * »U Rimu Je prožlog meseca odr žan sastanak upiverzitetske štampe. Na sastanku se raspravljalo o odnoslma studenata 1 štampe, o daljem razltku unlverzltetske štam pe 1 njenih veza sa stranim llstovlma kao I o osnivanju Jeđne no. vlnske agencije svlh univerzitetskih listova. * »Neposredno posle svečanog govora premijera Nehrua u kome je govorio o mogućnostima koje se pružaju afričkim studentima u Inđiji 1 izrazlo namere indiske vlade da svlm sredstvtma pomogne Afrlkance kojl stndiraju na in disklm unlverzitetima, povećao se prillv studenata iz Afrlke na гаzne fakultete u Indljl. Tako Je u Nju Delhi doputovala grupa od 125 afričklh studenata. Uskoro će ве otvoriti Jedan novl institut koЈ1 će specijalno bitl namenjen stu dentima Iz Afrlke.«

ORGAN STUDENATA ZAPADNOG BERLINA PISE; »Mlnistri spoljnlh poslova evropskog saveta potpisall su konvenclju kojom se svaka od petnaest država-članlca obavezuje da prizna univerzitetske đlplome izdate u bilo kojoj od njih. Ta mera omogućlće povećanu razmenu stuđenata, a đoprineće mnogo i Jačanju kultumog Jedlnstva Evtope. Radl se 1 na uvođenju zajedničke »stuđentske legltimaclje*. Na osnovu nje studentl će dobiti povlastlce prilikom putovanja, po seta pozorištima, muzejima 1 bibliotekama^ i JAPANESE STUDENT INFORMATION J | SERVICE , уц ORGAN JAPANSKE STUDENT- • SKE UNUE JAVLJA »Generalnl konzul Indonezlje ш Tokiju konsultovao se sa pretsednikom Kijoto univerziteta e problemima indonežansklh stuđenata koji žele da studlraju u Japanu. Generalni konzul molio Je doktora Togijavu da đozvoli upls što Je moguće većeg broja indonežanskih stuđenata na ovaj unlverzltet. Dobijeno Je obećanje da će univerzitetske vlasti pokušati da izađu ususret želji indonežanskih studenata. Prevod: B. Kožić, J. Ostojić 1 B. Radunović

sludenl

3