Студент

U GRADU MINHENU

Proslava Ш nemačkog Studentskog đana održana je od 2—5 maja u Minhenu, kao đeo kongresa nemačke nacionalne studentske unije (FDS). Njoj su prisustvovali kao novinari Primož Kozak, urednlk »Tribnne« i Bora Pavlovič, urednik »Studenta«. Možda nema teže situacije za čoveka koji treba da saep§ti svoje utlske od stalno prlsutnog osećaja: da 11 Je baš to glavno, da 11 Je baš tako? Mnogi utisci se prepliću, mnoga pitanja su otvorena. Redovl kojl slede zato mogu biti samo pokušaj da se saopSti ono Sto Je izazvalo najjače utiske, ono što se neodoljivo nameće pri svakom sećanju. Zabeleška o FDS Nemaćka studentska unija fFDS), krovna, nadstranačka, službeno apoiitična organlzacija nemačkih studenata ujedinjuje raznovrsne 1 mnogobrojne stuđentske organlzacije: političke, slobodne 1 korporacije. Polltlčke organizacije su studentski ogranci postojećih I>olltlčklh partija u NemačkoJ. Najvažnije su: hrišćansko-demokratska (CDS), socijal-demokratska (SDS) i liberalna (LSD). U grupu tkzv. slobodnlh dolaze razne internacionalne erganizacije, naprlmer BDSF i ISSF. Korporacije organizovane na principu društava formalz»o nlsu političkl vezane za pojeđine partije. Pod etiketom Čuvanja tradicija, one ustvari vode politlku krajnje desnice, sa manje 111 više Jasnlm profašističklm tenđencijama. Teško Je dati slgurniju ocenu o ođnosu snaga pojedinih organizacija unutar FDS-a. Ako se može izvlačitl siguran zaključak iz sastava rukovodstva (u njemu socijal demokrati, naprimer, imaju samo sporedne refererite) i iz sastava govornika na Studentskom danu (isključivo pripadnid Adenauerove stranke 1 katolici), onda se mora reći đa preovladuju adenauerovske grupacije. Proslava 111 Nemačkog studentskog dana Pod opštom temom »Studenti, narod i đržava« odvijala se, pred ргекр 2000 stuđenata, brižljivo pripremana proslava, pretežno manifestacionog karaktera. Na razne teme (»Studenti i kultura«, »Studenti i društvo«, »Stuđenti, pravo i privrdia« i đr.) govorlle su najistaknutije ličnosti političkog zivota Zapađne Nemačke: pretšednik Republike Hojs, minietrl savezne Vlade Sreder i Svalber, pretsednik bavarske vlade Eharđ 1 najistaknutiji profesori i publiclsti. Povremeno su organizovane 1 diskusije. Citav program dopunjen Je reprezentatlvriiin 1 kulturnim prirođbama,' ilziožbama 1 balovima. ~< Osnovnl ton proslMve bio Je u naglašavanju obaveza studenata prema državi. Svl' govornld su nastojali, istlna, već davno poznatim Jezikom 1 idejama buržoaske demokratije, bez mnogo osveženja, vrlo često i ispod njenog najviseg nivoa, da učesnike proslave a ргеко njih 1 sve studente-übede u neophodnost snažnije đruštvene aktivnosti. Ne politiku . . . želim motorcikl u izjavama mnogih studenata 1 novinara stalno se isUcala, ponekad pre svih drugih, ocena da Je nemački student za političke probleme potpuno nezainteresovan, iz čega sledi da Je nezalnteresovan i za rađ svojih studentskih organizacija. Zato su govori istaknutih nemačkih državnika (Hojs, Svalber i dr.) kao i pretstavnika drugih političkih partija bill usmereni na to đa nemačkog stuđenta zainteresuju za društvenl život Nemačke, da ga uključe u politički život 1 tako (tu svaka partija ima svoju namenu,) podrede svojoj politici. Najjaču aktivnost ispoljavala Je hrišćansko demokratska unija (CDU), Ipak, uz sve uložene napore, nl saml učesnici Studentsko dana nisu bill übeđeni da će to đoneti veće rezultate. jer, kažu, težnje mnogih mladih ne idu dalje od obezbeđenja rađnog mesta i težnje za kupovinom prvo bicikla, zatim motorclkla, najzađ »Folksvagena«. Korporacije najveća opasnost Za ili protiv korporacija bila je glavna sporna tema čitavog Studentskog dana. Korporacija Je sve vlše sa najrazličitijim tendencijama. Sa formalne strane organizovane su slično nemačkim libe-

C Ђ&еа у

ralnlm studentsklm organlzacljama iz sredine prošlog veka. Još uvek održavaju Junkerske oblčaje, organlzuju »menzure« đvoboje feudalnog tipa, nastrojene su milltarističkl 1 nacionallstičkl. Sa tog stanovlšta suprostavljaju se Adenauerovoj koncepcijl integrlrane Evrope. Korporaclje pretstavljaju najreakclonamijl deo nemačkih stuđenata. NJihovo stalno 'snaženje i pogledl koje zastupaju uslovlli su Jedlnstven, lako različlt po oštrinl i argumentima, stav učesnlka Studentskog dana. Istlcano Je da su korporacije bile elitna snaga nacizma i neprljatelj svega što je demokratsko. Pretsednlk Hojs izričito je osudio korporacije kao udruženja koja lako mogu da postanu štetna za političkl život Nemačke. Da ironlja bude veća, pretstavnlcl korporacija su se, po pravilu, sakrivali iza parola o slobodnom demokratskom uđruživanju, o slobodi đelovanja svih organizacija. Cull smo jednoga kada Je uzviknuo »Kakva bi to bila đemokratlja kađa nama ne bl dozvolili đa radimo«.

DVA SVETA KOJA SVIM SREDSTVIMA 2ELE DA POMIRE I PRIKA2U KAO JEDAN. DANAS PONEGDE I USPEVAJU. SUTRA. . . (STANDPUNKT LIST SOCIJALISTA) »Onakva kakva Jedlno i može blti ako ne žell da se izvrgne ruglu 1 bude od vas izlgrana« odgovorio Je mladi socijalista iz Berlina. Rado mu se pridružujemo. Sigumo Je da su ujedinjene demokratske snage unutar FDS-a dovoljno snažne da to učine. Da 11 su i dovoljno odlučne? »Vaspitan sam u hrišćansko katoličkom duhu« Po mnogo čemu mogao se steći utisak da Je Studentskl dan рге svega manifestacija katoličkih studenata. PretBtavnici Vlade sa svoje strane su pomogli da se taj utisak

učvrstl. Onl su službeno, na Istl паб!п, pozdravlll StudentsU dan 1 sastanak katoličkih studentsklh udruženja. Pored toga izdat Je niz katoličkih publikacija veoma iuksuzno opremljeIjenlh. Već po tome se vldelo da nlsu izdate studentsklm sredstvima. U jednoj od njih sa ushićenjem se govorl o blvšoj carskoj porodici, njenim zaslugama 1 dobrom hrišćanskom žlvotu . . . Nije bez značaja ш člnjenica da Je ogranak FDS-a za Minhen (ASTA) stavlo svoj potpls na nju. Iz istlh redova nlkao je i Hundhamer, pretsednik bavarskog parlamenta, sa svim njegovlm bezobrazlucima u odnosu na Jugoslaviju. No, za llustraciju hrišćansklh ideala, možda je najkarakterističnije ovo; katoličke organizacije su zatvorenog tipa. Svaki član organizaclje Je pod »patronatom« Jednoga koji je već izašao lz organizaclje i zaposlio se. Njegova Je obaveza da svoga štićenika pomaže za vreme studija I po završetku što bolje zaposli. Ovaj onda uzima novi »patronaU itd. lanae se ne prekida. Koristeći svoje veze, onl vrlo uspešno vode sistematsku politiku prlorltetnog zapošljavanja članova katoličkih organizacija u đržavnoj službl 1 privredl. Uz druge poznate činjenlce, ovo sasvim objašnjava stanje u kome prosečno devet od deset molbi koje se podnose radi zaposlenja počinju sa »vaspitan sam u hrišćansko katoličkom duhu«. Zar zocijalisti doista nemaju Jačih parola protiv ovoga od one: između socijalizma i religije nema suprotnosti? Naša bliska prošlost nije slavna Jedna doista vrlo neslavna bliska prošlost može se zaboraviti tek onda kada je sadašnjost čitavim društvenlm bićem pa i rečju otvoreno osuđuje, u svemu negira. A Studentski dan je protekao bez skoro ijedne reči osude nacizma. i nacističke politike od 1933-1946 godine» Jasne osude nacizma nlje bllo. Bilo je samo pokušaja da se nacistički režlm u Nemačkoj poveže sa svim totalltarističkiin režimima, a konkretizacija tih postavkl se vršlla Jedlno kada je bilo reči o Sovjetskom Savezu. I komemoracija bratu 1 sestrl Sol, kojl su streljanl 1943 godine, prošla Je bez osude nacizma. I tu se govorilo samo o osudi dlktature u istočnoj zoni Nemačke. Usamljen antinacistički istup, bio je govor publlciste Valtera Dirksa koji Је, u mrtvoj tišini, izjavlo: »Neraamo se čemu učiti od naših očeva. Naša bliska prošlost nlje slavna.« Tek su socljalistl, na svom mltingu, rekli iskrene reči protiv nacizma. Možda ne treba sumnjati da većina mladih misll isto tako Ali, zašto se to i javno ne govorl? Minhen se neće ponoviti Sumorno bi izgledalo sve ovo kada se ne bi reklo još nešto. U Jednoj ideološki 1 političkl konfuznoj situadjl, Covek se prijatno oseća kada razgovara sa mnogim studentima socijalistima i liberalima. Nekako oseća bliskost mnogih pogleda, širinu shvatanja. I kada ih viđi u istuplma, teško može da ne poveruie prijateljskim rečima: »Nije lako. Ali Minhen se sigurno neće ponoviti. Ni ono što je đošlo posle njega«.

Početak i sredina. Kraj se ne vidi, ali je jasan. Ni oni iz korporacija ne vole da vide ove slike. Sećanja su još suviše sveža, posledice očite. Može li ih ko zahoraviti? (Kolokvijum)

LATINICA ILI GOTIKA. NOVO IU STARO. SIMBOLIKA KOJA Nl- SASVIM BEZ OSNOVE. (»DISKUS« LIST FRANKFURTSKIH STUDENATA)

sluderai