Студент

Trgovina studentskim sobicama ZELENAŠKI POSAO

POTRAŽNJA STANOVA U BEOGRADU je dobila tolike razmere, da su mnogi skloni da poveruju kako stanova za izdavanje uopšte nema. Da to nii# > tačno, dokazao je eksperimenat redakcije našega lista. Putem datih oglasa za samo jedan dan našlo se 50 stanova. To su bili stanovi u užem ili širem centru, a da su oglasi sadržali „može i periferija”, bilo bi ih nesumnjivo, mnogo više. Na taj način bi, ne obazirući se na uslove, svakog dana putem „malih oglasa” stotine studenata moglo naći stanove, jer ih još uvek ima za izdavanje.

22.500 dinara za jednu sobu • Neki Ijudi koriste ove шоmente i sa tvrdokornim egoizmom otkiđaju bez milosti od iista ovih bespomoćnlh mlai stvaraju sebi kapital. Kako bi sc drukčije moglo reći za stanodavku na Gundulićevom Vencu koja je devetorici * (3 studenta, 2 omladinca i 4 učenika u privredi) izdala jednu nameštenu sobu i od svakog naplafuje po 2.500 din. mesečno. Pltamo se, zar suma od 22.500 din, nije kapital? A kakvo će zdravlje ove devetorice mladića biti posle nekoliko go-dina stanovanja u ovoj prostoriji! Kako je pak onim stuđentkinjama za koje smo čuli da ih 15 stanuje u ulici Miloša Velikog u jednoj sobi, a svaka plaća po 1.500 dinara. Opet mesečni prihod 22.500 samo za jednu sobu. Ne mora samo veći broj stanara da donosi veliku svotu, јег recimo u ulici 14 decembar jedan student plaća 10.000 din. za sobn. Ili pak, u ponudi iz ulice Njegoševe broj 20 treba da plaća za sobu samo jedan student 12.500 dinara. Primeri bi se mogli ređati vrlo dugo i to sve slični jcdan drugom, pošto posedujemo nekjh 200 primera u ko jima je, najnlža kirija u većini slučajeva 3.000 dinara. Kako je došlo do ovoga? Sa gledišta stanodavaca to sve nije mnogo, to je još uvek usluga sa njihove strane, jer bi inače studenti bili na ulici. Pribavljanje prekomerne koristi zakonom kažnjivo Cesto prihodi od stanova, a to pokazuju i navedeni primeri,

premašuju đaleko mesečni iznoe ?a opstanak stanodavca, čak ako mu ie to i jedini prihod, a to znsči prekomernu korist. Radi toga smo se obratili Dr. prof. Mihajlu Konstantinoviću sa pitanjem da li postoji kazna za ovakve prekršaje. On nam je citirao paragraf Krivičnog zakonika o iskorišćavanju, u kome se kaže: —.Sticanje preterane imovinske koristi iskonišćujući nuždu drugoga povlači za sobom krivičnu novčanu kaznu ili kaznu pritvorom. „То je zelenaški ugovor”, kaže profesor Konstantinović ~i onaj ko sklopi takav ugovor, nije dužan da ga poštuje jer se sudskim putem on na to ne može naterati, pošto ovakvi zelenaški ugovori kod suda nisu punovažni. Kao što vidimo, pravna osncva za kažnjavanje stanodavaca, koji visokom naplatom stiču prekomernu imovinsku korist, a takva je veoina stanodavaca, postoji. Pa, zbog čega se dcsada nije kažnjavalo? Zašto one staoodavke nesmetano uzimaju 22.500 dinara mesečno? Odgovor je: zato, što pravna osnova nije dovoljna da bi se moglc pristupiti kažpjavanju kod svih slučajeva, јег se ne zna normalna, odnosno najviša moguća visina mesečne kirije, koju sme da naplati stanodavac za nameštenu sobu. O žrtvama i „žrtvama" stanodavaca Mnogi stanodavci brane se time da oni žrtvuju svoj komoditet, a tu žrtvu „naravno” oni mcgu da naplaćuju onoliko koliko hoće potstanar da plati.

Kada bd se ovlastio sud ili neki drugi organ da se odrede prava stanodavaca i obaveze potstanara, onda ne bi moglo dolaziti đo zelenašenja kaže profesor Konstantinović. U stanbenoj upravi za grad Beograd imaju isto mišljenje po ovom pitanju. I kako kaže pomoćnik šefa, drug Jovanović, oni će uzeti u svoju nadležnost određivanje visine kirije i bar izvršiti kategorizaciju stanova koje koriste potstanari. Јег, naravno, nije svejedno da И je soba prolazna ili sa zasebnim uiazom, kao ni to, da li će u njoj stanovati jedan Ш više njih, kao i kvalitet nameštaja. Ovo je zasada još uvek predlog koji če stanbena uprava uputiti Saveitu za komunalne poslove NRS. Pri savetu za komunalne poslove, kako smo saznali u Sreskom narodnom odboru Beograda, biće obrazovana anketna komisija kojoj će biti poverena čitava ova stvar. Uzimajući u obzir sve posledice koje bi imala neka rešenja, ne treba mnogo očekivati, ali za studente posebno smatramo da će donošenje svske odluke biti od velike koristi. Pomoć opštma stanovi za samce Graditi i stanove za samce u novim građevinama, јет svakako često ima neiskorišćenih manjih građevinskih prostora kaže pretsednik opšitne Skadarlija. Ovaj predlog je vrlo zanimljiv, jer kako kaže drug Đoković, opština bi iz svojih sredstava mogla u svakoj novoj građcvini napraviti recimo 3—4 stana za samce, a to bi ipak bila znatna pomoć. Ali, i tu bi trebalo doneti poseb-

ne uslove, tj. da dotični student koji bi dobio jednu takvu sobu ne može po završetku svojih studija da istu ustupa, nego da ma ostaje tada ponovo stanbenoj zajednici koja bi je dodelila drugom studentu. Inače za već postcjeće sobe koje izdaju stanodavci opština nema nikakvih pravila i zato n spornim slučajevima samo ргеко osnovnih organizacija i moralne svesti građana dolazi do rešenja. Stanbeni minimum sve više pada Potpretsednik Sreskog Idbora Beograda Boža Tomić izneo mm je teško stanje stanbanog ргоblema dokumentujući isto padom stanbenog minimuma od 13,5 m 2 pc članu koliki je bio pre rata na 8,3 m* ili još niži koliki je sada. Oti je dalje u padu jer je već za prvih 9 meigeci ov© godine pristiglo 25.000 novih stanovnika. Osim toga, upropašćavanje sta nova је sve veće. јег je veliki broj, oko 72%, zajedmčkih stancva. I pored svega, nastavio je drug Tomić, oformiće se anketna kom.sija koja će još u toku ovog meseca razmotriti sva stanbena pitanja potstanara i doneti rešenja u najskorije vreme. Mišlienje druga Tomića je đa bi potpuni izlaz bio samo u екоnomskim kirijama, јег bd se tada etanovi više pravili i bolje održavali, a bilo bi više prostora. Jedino tim rešenjem, koje za sada izgleda neizvodljivo, pitanje potstanara bUo bi rešeno za kratko vreme. Ovako, trsba čekati.

STANOVA IPAK IMA. 25.000 STUDENATA POTSTANARA. 22.500 DINARA MESECNO ZA JEDNU SOBU. KRIVTCNO DELO OSTAJE NEKAŽNJENO. OGRANICENA KIRUA JEDINI NACIN. MOGUCE je kažnjavanje prestupNIKA NOVCANO ili pritvorom. stanbene UPRAVE, OPŠTINSKI ODBORI, SRESKT ODBOR LI SUDSKE USTANOVE ZAJEDNICKIM POSTUPком reSiCe ovo pitanje.

L. MIRKOVIC D. STEFANOVIC

(CRTE 2 МОМЕ MARKOVXCA)

INDEX

Brucoško veče na veterini

Javašluk

U prošlom broju mogli smo 6itati: »Afirmacija je<ine novine«; danas na istu temu bi moglo da stoji: »Degradacija stare prakse«. Tema je: brucoške večeri; uzrok ovako nagloj promeni ono što su organizatori nazvali brucoško veče studenata veterine. Koliko nam je poznato, nikada ranije nije dolazilo do prekida programa, bar ne na priredbama ovakve vrste. Kako se to desilo ovom prilikom, pokušaćemo da iznesemo. • Ono već uobičajeno zakašnjenje od petnaestak minuta ne bi vredelo ni pominjati da je ostalo bilo u redu, ali ovom prllikom to nije bio slučaj. Pre svega, sala, istina, ртоstrana, ali sa malo stolica za mnogobrojnu publiku, a uz to bez podijuma, doprinela je daIjem razvoju stvari. Da situacija bude još gora, znatan deo programa su zauzimale tačke modernog baleta, inače neobično uspele, te ne treba naglašavati koliko je, a ovakvim prilikama, njihovo praćenje bilo otežano. No, to još nije ono najvažnije. •Za celo vreme programa u salu se moglo ulaziti kako je ko naišao. I ta mogućnost se obilno koristila. Niko se nije našao da stiša bučnost onih koji su pristizali u već skoro punu salu, pa je žamor sve više rastao. Kada se tome doda ono ustajanje, kornešanje i pomeranje stolica za vreme izvođenja baleta, pa onda oni prekidi struje, može se dobiti kakva-takva slika o celoj situaciji. Atmosferu ilustruje činjenica da je pre svake tačke konferansje morao da interveniše zs\ tišinu. Pojavio se jedan od organizatora, ali njegova intervencija je bila glas vapajući u pustinjL Kako je sve to delovalo na izvođače, nije teško pogoditi, a pošto se stanje nije popravilo, oni su se odlučili. Izašao je konferansje i objavio; »Zbog neozbiljnosti publike, program se ргеkida«. Tu je nanesena jedna nepravda publici, јег se ona ne može okarakterisati glavnim krivcem za takvu situaciju, ali u nastaloj situaciji, to je bio jedini mogući završetak. • Međutim, ispostavilo se da i tada, posle prekida programa, blagajna još radi, kao da se ništa nije desilo. Izgledalo je da organizatori iz svega toga nisu izvukli nikakvu poukn. Sa ulaznicama od 50 dinara moglo se ući i u 9.20, a možda i kasnije, jer novac je bio na prvom mestu, pa onda sve ostalo. Nije suvišnp reći i reč-dve o igranci koja je sledila. Jer, огкеstar se pojavio tek posle duže pauze i to u nekompietnom sastavu i počeo da nešto improvizuje. Najzad, posle jedno pola sata, malo-pomalo kompletirao se več prema tome kako je koji od njegovih članova pristizao i smestio se na jedan sto koji je poslužio kao podijum. Uz to pokvareni razglasni uređaj nikako nije doprinosio željenom ritmu. Nije nam poznato pred kakvim su teškoćama stajali organizatori i šta su oni sebi postavili za cilj, ali ono što su postigli nikako im ne može poslužiti na čast. Ako se nedostatak podijuma može nazvati nesnalažljivošću, onda onaj nered koji je nastao u toku priredbe ima svakako nešto gore korene. Za ovo punu odgovomost snose organizatori, tim više što nije u pitanju samo slaba organizacija, već jedan loš odnos kome, ako se već ukorenio na гаznoraznim igrankama, nema шеsta na priredbama ovakve vrste. Napuniti kasu što više, bez obzira šta će se za to pružiti publici, to je ono što je ovde za najveću oeudu.

MILAN POPOVIC

INDЕX♦INDEX♦ I N D Б X ♦ I N D E X