Студент

ЈЕСТЕ ЛИ ВЕЋ ЧУЛИ

АКО НИСТЕ ПРОЧИТАЈТЕ

Како су -студенти Београдеког уннверзнтета реаговали на отвараше Жииковићеве скупштнне? Колико Је на Универзнтету било напреднпх студентсих организадија у 1936 години? Велике демонстрације |ry организовали студенти ТБеоградскот универзитета на дан 7 децембра 1931 године дан отварања Жив ковићеве скупштине. Преко 2.000 студената учествовало је у овом ггротесту ггротив неправедног режима. Одржани су велики зборови. Студентл су изашли провалили кордон по лиције и изашли на Васину улицу све до споменика. Тада је жандармериска коњица извршила напад на студенте и при том ранила приличан број студената. Ове демонстрације имале су од јека м у народу. Омла дина нарочито студентска прикљЈгчила се ставу партије а протестни зборози и демонстрације пренели су се и на Загреб и Љубљану. Наттредних за оно вре ме било је седам студентских организација и то Народни студенти, Земљорадничка студентска омладииа, Студенти самостални демократи, студенти Земљо радличке левице, Студенти народне радичгалне странrcfe, Студенти присталицв хрватске сељачке странке, Словенци студенти приста лице удружене опозиције.

SITNICE

i? „14 decem'ira" Mn<iet* пе nunimo suntcaru Ргеко sitnlca treba prelazltt. One su ravne null, a nula nema vrednosti. niatematlCarl; ne, nula Ima vrcdnost. Sve treba gležlvota 1 vremena. U» пеке sttmce »uplovto« sam u stndentski Doni »14 decembar«. mnogl studentl govore 'Sa mutna vremena I da Пеgalce treba pustltl nesmetano u Dom. Dmga llfnost: Uegalci kra du. Desilo se: nestao mantjl, sako, džemper, koitilja. ćebe itd. U Domu stanuje 7(KI studeneta, a nekl izvorj govore i o Зоц Uegniaca. Kuhlnja ne vife m na koga. Cuti I kuva rezance. Trpe zarija l.iedna servirka): »Studen ti su gsuhi«. Druga prifa: »Rekao je da ć e mi haclti ćtAi|u na glavu«. ireća servirka; »Ромао me Je u...« Set trpezarije: »Preti ml da će me tućl«, Ja trazim nonove za nranu, a oni podmeću karte za hloskop. Neki put pojedu pre nego što stlgnem cia uzruem uonove. um ustanu i odu. Kućak nesplatno. »Sltntca«, dobacila je za sebe. —Ja uvek i mam neprilika. a Ja niitl od nj ih ne tražim sem da mt aaju bonove. Pn zavrSetku razgovora rekao Je da zapišeni I ovo; »Ja neću nl s klm da se tućem mo.ja plata je tsuvise maia da Dl se шкао za nju«. дако sam s e rastao ou icta trpezarlje. Evo, ) ovo su sltnice. U domu ima kupatilo i u njetnu se kupaju negaici, oravan, putmci i po kojl domac. Sve Je preduzlmano da sprećimo to, alt JoS ništa i: domu ima i mamarai gde stanuju privatnlci. Nalne, nestauo po neka suniea Jeuan stanar me je tuž o Sto srpo pregledali neke stanove gde smo našli !>o neku na\iu dumsku sitnicu (srolicu, sto, ormar ~ .) Desiio че м trpezan.ii. Pttam jcclno-a koji nlje student Uzlma lilputke sa stolova, Ima iednii iui,u u no/.noj ruKSvin sltilistear je. nvata preumeie Kojana se stuaenu siu£e. Ја gt molim da izađe tz men/c. Ne, neće izaćl, Zašto da ne uznse otpatke, orani ga jedan studcut. Л tih Sutalica ima svak« vrvt Jedan ♦« Iz Prokupija, napav.io oca i /emlju. Neće đa radi Hrant «e onim Sto stuđenti osUve u tanii’iroa 1 ova Je sltnlca 1? DecembraJe ian Je od svlh studenata dozajmiji'. ao ooiac, da *>i »ecio oca od raka (zna se sarao da ss zvao Zlka«, blo je to nekl bravar, lepo obufen. U na-U) Kući stanuje 700 i eto kažu oko J-O Uegalaca, u Mienil se hrani 10-0 aronenata, a kapa eltet je 900. Sa svima njlma ml puKusavavo da sredimo stvan. Pokušavamo da omogućlmo *to ugodnijl boravak. Ali reclmo ne naplaćujemo struju za radio. Neka, mi znamo da su studentl siroma.šni, * ne treba oduzimatl đinai za svaku sltnlcu. Stisak ruku savršlo Je razgovor o »sitmcama«, a 830 tnna uglja ostalo je kao sitnlca da grejc vellku zgrađu na uglu Zagrebać he l Karađorđeve ullce.

KATEDRA ZA AKADEMSKO OBRAZOVANJE HA MEDICINI DVE HILJADE ŽELJA Razgovor sa dr . Đorđem Popovićem Erakom

Godina plođnoga rada Каtedre za akademsko obrazovanje na Medicinskom fakul tetu bila je povod ovog naSeg razgovora. To je bi Q iedan prijatan razgovor sa 6ovekom koji voli sve što je lepo i koji pored stmčnog rada nalazi dosta vremena da posveti beletristici. Nije onda čudnovato što je naš razgovor vođen i o Daviču, Slobodanu Markoviču, Branku V. Radičeviću, o modernoj umetnosti.,. Zatišje između žeija i mogućnosti... Ideju o osnivanju katedre za akademsko obrazovanje sugerirala je činjenica da nrladi Ijudi, upisavži se na medicinske studlje, prestaju sa Hčnim kultumim usavršavanjem. Onaj kulturni intelektualnl zamah, utrne već posle godine provedene u vežbaonicama i slušaonica ша, a ostane samo jedna siva ideja: učiti, 1 jedna mala radost: položiti fiziologiiu, patologiju, internu... Isto toHko skromno koliko 1 vredno katedra je počela svoje prv'e korake u kasnu jesen 1955 godine, Bio je to poč.etak zajedničkog napora nastavnika 1 studenata. Njen dosađašnji rad odvijao se po planu, koji je načinjen na osnovu želja 2000 mladih Ijudi I profesora, obuhvaćenih anketom o kulturi l umetnostl. Anketa je pokazala raznovrsnost želia i interesovania lz oblasti knii ževnosti, slikarstva, muzike, političkih i ekonomskih nauka, Ujedinjenih nacija... Predavanje BartoSa. Đerđe, Antunovlća i dru«fih punila su amfiteatre. DiskusiJa posle njih blla je raznovrsna i duga. Međutim, joS uvek 1e odziv studenata relativno slab. Cak 1 зко se prihvati opravdanje da je Vreme održavanja ovih pređavania nezeo<ifo ipak ostaje cin.rentca da je agitacila slaba. Od studenafa se tražl da prihvate katedm kao korisnu formu akademskog cbrazovanja, ler je ооч пИта 1 nameniena. Katedra za sobom odavlia rodinu korlsnih iskustava, oko 15 ramovrsnih pre-’ava' nja 1 p”no reSennsti ntenih rukovodilaca da definitivno oforme i ustale n’en rad. 1e već stekla svoje stalne čla nove tj studentskim organizacijama. Rhvatße to kao p*r«nektivi-_ tl’ prijatan ean o ћпбпСппчГ| aii ne i kao moje odulevljen je... Tako skromno ie govorio dr. Đ. Popnvić F/4k v o buđućpm radu katedre. Medutim. svi da Videmo ontimisti. P'ikovod«tvo ie pn'nrennilo širok plan !’’oea rada Katedra ra akaob r arovante obvhva-

ćena je fakultetskim Statutom, pa se očekuje 1 materijalna pomwć od fakultetskih vlasti. Pripremn se otvaranje pozr.jmne biblioleke, koja bi bila snabdevena knjiaOma i/, beietristike i drugrh naućnih dtsciplina, U perspektivl, je da se prl katedri osposobi diskoteka, u kojoj bi se preko magnetofonskih traka i gramofonskiji ploča emitovala odabrana dela iz klasične i moderne muzike. Isto tako predvida se nabavka kinoprojektora za prikativanje naučnih i umetničkih filmova. koji bl bili praćeni naučno-psihološk'm analizama na flih renomlranih stručniaka, ođnosno umetnika 1 psihologa. Katedra će smatrnti svojim rsjvećim nspehom trenutak

knda studcmtl saml počnu sa svojim kultumim usavršavanjcm, jer okviri rada ne dozvoljavaju katedri da ona to šire i studioznije preduzima. Korisna I do sada vrlo dobra suradnja so studerttima emogućlće katedri rad na širokum planu, a njena najveća aflrmacija blće amfiteatri nuni sluSalaca kao dokaz vei’kog interesovanja stuđenata. AH, najvažniji cllj katedre ic vaspitavati u mladim Ijudima probuđeni smisao za k'po, pomoćl im da u svom prvom đođiru sa ijudima po kažu puno snage i duha. Njihov poziv je težak: da Ijudima vrate veru u život u trenucima fizićkog bola 1 straha od smrti.

ЗГРАДА ТЕХНИЧКИХ ФЛКУЛТЕТА

Dok taksi čeka i kisne... Bespravno se troše pare

Jedne sređ e n DruStvenom klu uu »Medirlnar« videll smo sja] bedu. Gostovao Je knjuevnik novinar Vasa Popović. Uvertira je hila dobra. Samo Jedriom e u toku Cltanja Vasa rekao da Marko Ristić plSe kniiževnost. i svc је bllo lepo ~. Vasa n-je лгео pare za svoje sostovanje. Lepo Je bllo I to što su ка govi meaicinan odvett u nite Društvenog kluba na »ćaSicu mova«. Nlje рошо*lо Vasl nl to Sa iraa posla, da treba da zavrSl komediju, da treha .., Drugovi su bili upornt. đa И zboz toga Uo Je Vasa uporno odhija» ili shoß njih samih. Tek krenulo se. Sad već I na »flašlcu mova«. ledno Je slgurno. Takslmctar nije radio. Vele: Sofer Je brolao minute i padala Je i.4«adna jesenla ktša, Zamalo da preskoćlm još Jeđan kurlozitet u toroe itilu. U toku književne većerl nauao Je potpretsedntk LSM. Drug * ođgovornl« ia Kluba pl* tao ga Je ko je on I sta tražl. I posle »proveravanjd I *onsultovanja« saznalo se da Je to *aisla potpretsedntk. Naravno: bl>o Je I ogladenih izvinjenja, a potpretsednik Je oio hrmn, pa se onako srpskl ... IJutlo. Cak l izveštal sa izbora nije moeao se posalje, te su se i novinarl Ijutlli Ipak se. Cak 1 t« noćl. ne ко i шпо I gundao: red Je oa se Vasi platl da pije. a za Clje pare ostalo desetoro plje. Uosta lom; dokle ćemo se ijutitl. J. B.

РЕДАКЦИЈА СТУДЕНТА РАСПИСУЈЕ КОНКУР С

За пријем већег броја хонорарних сарадника еа плп без праксе Jedini uslov: Kandidat mora biti redovan student. Prijave sa tačnom adresom i jcdnom c'opisnicom dostavIjati na adresu: Redakcija »Student« Beograd Balkanska 4/IV. Krajnji rok 5 decemabr o. g. ПОСЛЕДЊЕ ВЕСТИ ИЗ МЕЛБУРНА Рачић, шести У бацању кладива Ра чић је хицем од 60,34 ме тра заузео шесто место. Котлушекова је у бацању диска десета са 42,16 метра. Влашић се сирао за финале?

KAVALJER I SNEG

Kad padne впек eetimo ee пvok raznih rsoda iz prošllh timnkiii dana. Hnrjr donosl brien i veselje svakom ?oveku. Вг!ки. fo se veo zna. Veselje, jer fovck se nikada toliko ne smeje kao zimi kad se sledi trotoar l sva' ' korak može da ка dovede n noloža.i da nakon krafe~ ili đnžesr vi.ineranla rukama I noerama pol.inhi remtjn. A drurr. kao avaki dot>ar drn«: priteft бе п ротоб 1 amejale *e jrrohotom pokaznjnći prstom na tebe br’ojr t neveaeloK. I dok se dižeš t bratskt тп vraćaš milo za drairo п vtdn romtle oštrih refl on aeda na majćirn zemljn i erlnpo se zaeteda п vrh ivo*ii« cipeta tako btlzn njerove riave. Sada Je ла tebi red da ае ameješ. Neko reće da nlje lepo smejati se drnsrn п neve Zaista nije lepo. All kako ae nećn smelati kad on moj drnr. i to đobar đrntr. tako atatlco kleći i jrdl nebeskn familljn. Da pređemo ла stvar. 71ma Je dušn dala za bavaIjere. Prave kavaljere. One kavaljere koji satima ćekajn zgrodnn priiikn da лекоте pomojrmi п nrvoiji. TaJ neko naravno ni.ie bilo ko. Jer od snsreta sa tim nekim oćekujc se

avantura koja Je гатпа атапtarama iz romana. Svaki čovek Je 1 jnbitel j avantura, мшо je pitanje kakvih. No to ne ap’da ovanio. I Ja sam kavaljer. Volim Tanjn. Sa neakrivenim eimpatijama Je pratim. Pratim Je i čekam zgrodnn prilikn. Padao Je ener nz blaff povetarae. Bilo mi je vruće. Sad ili nikad. Koračao aam r.a Tanjom prikovan po£ledom za njfne viноке pete. Sitnim koračajima vaaiia ie anejf. beo i neian. Kad bi... Ne nemoj biti lud. Ne tamo.. Išla Je pravo na rvozdenn pločn vodovoda. na trotoaru. Тп Je klizavo Tanja. Ph. Nieam ae nadao toj hrsini. Sedeia je na zemlji i zbnnjeno Kledala п mene. Sada je red na mene. Jeđan veiiki pntez i? Nasmeiio lam se i prnžio rnkn. Ona Je prihvatila i Ja sam Je podisrao. NJn sam digao a utn sam ве opružio iako sam kratak. Sađ se ona nasmeiiia dok mi Je pružala rnkn malo ironično. Digao sam ве odnosno poknsao da dignem. Jer za trea oboje smo se našli na zcmlji. Počcli »am da ie smejem. gncg Je I

krefao. Prišao nam le, Jedan kolega i pomogao nam dia se podignemo. Staiali smo Jeđan spram đruirog. Ja sam se sme* šlo na nju, trcsnćj snejr sa kapnta. Pogledala me je malo sažaljivo, rekla kolegl hvala i otišla. Kolega se nasmejao, Inpio me rukom po leđima I otišao. Ostao sam sam. Prestao sa mda se smejem. Sneg je I dalje padao. Ona je otiila pobedonosno. Prva rnnda Je njena. Nisam pošao sa njom. Stajao sam 1 mislio jjde da odcm. ' Lj. J.

Писма „ Студенту" ЗА РАД У САВЕЗУ СТУДЕНАТА НА ПРВОМ МЕСТУ?

ПОВОДОМ ИЗЈЈОРА ДЕМОНСТАХОРА у „Студелту" бр. 14 iisauiso је цлакак под- наеловом .ИлGop гдЈе је аутор Ј- В. забиљежио та» важан дога Нај за нас мсдииипарс. МеЈуутим, изгледа да еу'тор ни.lе био дсбоо обатзијештеи та je записзо покешто uito је нетачмо. Он пиш?.- „Ко .миоија гастављека од студонт ских прстставитпга сасесно зе обавила ссој задатвк..." Не улазим у то л» ли је једка тгква комиоија наЈквмретечтниJa за избоо демокстратозе, хтно sих само pehn нсшто о и.еном „сзвјесном‘‘ ралу. За избоо лемоистратооа pecncicaji је koi?ic>*pc О/оло&м: поостек оцјека в, поедмвтЧз оијека nai маље 8). Тчме бч само они који су најбол»и били иззСоа.ни. TpsiKtna се и Ј:арактЕр:Тстика УСМ. Све би било у реду да Одбор УСМ rpehe голиие ни(е претпоставио активкост у УСМ стручним кпалисНикашиЈгма. та ко да се у много случа,lква изпбрани студенти са слабиЈим успЈехом. Сала ое мн питамо да ли Је и при избору научних сападника, коЈи he помагати млабим колегама. по требно изабрати оне коЈи су показа.ти више зиања. цли оне коЈм су слабији. Институти биоаЈу оне прве. Мвђутим Комисија rpehe годике ;ie поступила другачиЈе и по мишљешу многих неправмлно. Ја желнм са.мо констатовати да Је такав поступак изазвао ве.тико огорчаље и незадовољстпо wehy многнм ету лентима. КомисиЈа има и веhnx грехова, па се питамо ла ли с»: лемонстратоои савЈеено изабоани и ла ли 1е Kovmcciia испукилп свој задатак. То исто питан.е моглц би себм поставити и они коЈи су одговорни да исправљаЈу неправилности. Желвмир Ћ. Микић« отудент медииине, Студентскм гоад соба бр. 249 РвдакпиЈа се лбретила Компсији УСМ са молбом да да одговор. Опа се у пптпуиости сложила га олтовором друга Ј. в. и уевоЈила ra као своЈ став. У име каквог морала Ла се разумемо: не одговарвм аутору члапка д» бих га уведио да сам присуствовао гзстачку комигмје коЈа Је бро Јала 2з чплвнова. и ко,lа Је nv них 6 часова лискутовала о гвим квилидвтима. Beh да avтору покажеи на иезослел,ност, нелогичиост и недоказаност н>егових .поставхи. Nov2ana рошос studentima Zdravatveno роlротво ш!гд*гnje ватеса atndenata Beojrrad»ko*r nnlvenltrta ! akadrmlje, poslače holeanlni atndentlma od ТВГ kojl аг nalaze na Јевгвјп pn 2000 dln. kao poklon са Г)ап Bepnblike. Boleanlm etndentlma koj! ee nnlaie na Irfen.fn п aanatorljn mn TBC ла Irlikom Vencn. 81п dentakom leeiliitn ..Sonja Marln котlв" п Mojetranl, п Bolnlel ta lefenje tnberknloie п BeianlJl, п SanatorlJnmn la tnberknlotn п Snrdulict I Sanatcrijnmn 1a pl’ *зп tnberkiilom 1 tnberknloin o?IJn na Oirenn ova inma novara pretatarllade mak drnItanke pažnje njihovih drnaova ea nnlventtcta. OvaJ reat idrav »tveno potpornojr ndrnženja »а-»lnžnje »vakn pohvaln.

VEDRI MOTIVI

НтЈпрс: КојгпспЈз imje гршилз mOop демоиз.ргторо, гг‘\ Ј* ra мдрп.ла спегијзлпд Лоипсчја сзст.ззеп”, сд npciс/адпндз ) .нс'л;тута, фг.кудтетс-.ич пллсјп и ппетставгг:кз УСМ, кз,!п су Јслппо длгглч 'шшле-.с о каидпклтлгдг. IMro се тгпе r-.itjrnm?. ксјпма сс пунлзздп.чз комцсп'3 пчн тсдлтгз”.у смд озм дз с" 1 ;.! дп£о~,:;п , ! лгчо ч пзсгимм и :tco у сдом об.!пв.веиоа члаину. Је у зз?л"дп кзд пддеитпфпг.уЈе поЈ.чрлв пзучпмт сарадаикз и гелоп‘стратола и за кчзљсп.в Je r.rда n посло тпи годпке г.роддене нл ф.зкултету ауто|> Rft схгзта лз у УГГ4 глгла љу~с кзlи ће ДПУuitb'-ho и ндејно млзЛе стЈ'деитг. Почз-лпд ,*с imr’o дт’г.з Mrrcnha да гт>n:iпидиЈелпо дпсиутује о избооу демоисгратооз, али се оч иг;е уппт*.» пиа ли вцтвлиог поавз дз пз личпор аспекта погматрз стг оло, Јеч Је аи«-> нчм нлм*»спом покз-а-п -- im Јв упитао пмг лп меполног у р.зду onfainiaeпи*е. Пп.зпз 1е блз“пиост п лгскост кзла ,*е аз’тоо v станл« да изрекио и Једну hchctiihv да Је т.зпчп поступач взазвао вслчно о-орч‘м».е и пгчздовољство мсђу мпогим студептима". Да се опет упитг.мо, дпужс MiiKi«hy: у име каквог морала дискутуЈемо. Ј. Б. Da slvari isledamo onakve kakve jesu Draffi drugovl, U „Stuđentu" ođ 12 ov. m. na etr. 9 pod naslovom „Propusti'*. Козз>гl se o broju studenata koje obuhvata Savet kao Bi*ole članstvo. U potnenutom članku kaž? se: ~Na Ргашош fakultetu u Beog;radu je to naijače IzraSeno. Tamo. naime, 630/j redovnih slaj denata nlsu članovi Saveza stu denata Juxos]avije!“ Sivar stoji ovako: pre dve дзdlne pa 1 u početku proSle Skolske rodine, bio je priličan broj studenata kojl nlje bio obuhveden organlzacijom. Taj broj koji ве nlje procentualno nalazlo u orgranizacijl, nije niukom sluSaju zvanično to da se taj Istl broj ne slaže sa načellma 1 zadaclma Saveza studenata. Ovo pre sveea proizilazi iz specifičnosti studija. Većlna tih koji procentom nisu obuhvaćenl, ne nalaze se u Beoßradu, a to su oblčno etudenti koji ne posećuju obuku, np pojećuju predavanja. ра pfema tome nemajn ni potrebe da dolaze na frkultet. Takvlh tma na S\ iin ffodlnama. Drupu drupi: стШ su siariji kojih ima preko hiljadu, a kojl nlčim nisu veza.nl za fakultet. Jer su oblćno zsposlenl. Krajem prvoar semestra proSle Skolskn godine, Univerzitetski ođbor kao 1 Fakultetski odbor, preduzell su nlz mera za rcSenje woga pitanja. Tako je stanje znatno poboljSano. No, mlsllm da 1 onaj broj (rtuKlenata kojl nlja t&da obuhvaćen. ne treba da značl onaj broj kojl je van organlzaclje. To zato 9to je veltkl đeo tih blo učlanjen ц samu organizaclju, ali zbog slabe veza sa fakultatom oslablla je 1 veze sa orranlzacljom. S druge strane, dobar deo tlh povezan ie sa zavičajnl mudruženjima. Dragl dnigovi, олч) plsmo vam piSem, ne da blh branio Ргал-п! fakultet, Jer je neosporno đa propusta te vrste ima, no za*o da bismo zalsta stvajjj gledali onakve kakve jesu. S druararskim pozdrsvom, VellSa Markovlć, stuđent prava