Студент

Opravdane primedbe ali...

(Nastavak sa prve strane) Studenti umetničkih akademija, likovne, muzičke, primenjene i F>ozorižne, kao i drugovi sa Pravnog fakulteta posebno su bili nezadovoljni mada nisu bi., potpuno isključeni iz aktivnosti o ikojoj Je reč. Redakcija »Studenta« je uočila postojanje neklh od oyih problema i pokrenula diskusiju. lako se neslažemo sa svim onim žto je bilo naplsano u »Studentu« kao i sa nekim primedbama pojedinih drugova mislimo da je pitanje vrlo ukutno i da ga treba režiti. Na kraju mi emo u stanju da otklonimo uzroko pojedinih j>ojava i to će biti mnogo bolje nego da lečumo štetne posledice. Da ima mpsta različitim Ipngovorima i primeđbama najbolje se vidi i iz Zaključaka usvojenim na 111 Kongresu SSJ, među kojima možemo nači i odluku o, stvaranju jednog opšte jugosloVenekog Koordinacionog tela za organizovanje stručne prakse. To koordinaciono telo tre ba u svoje aklivnosti da uključi kako pretstavnike Saveza studenata i Nacionalnog komiteta strukovnih organizacija, tako isto i pretstavnike unlverziteta, raznih privrednih komora 1 drugih zainteresovanih ustanova. Do sada je pltanje organizovanja stručne prakse bila stvar Saveza studenata odnosno odgovarajučih Nacionalnih komiteta strukovnih organlzacija. Skola je bila izvan ovih okviral Stvaranje organa z» stručnu praksu u okviru se'kretarljata Univerziteta Da više ne bi bllo tako VI godišnja konferencija Saveza studenata naše* univerziteta dpnjglgi je odluku za stvaranjeorgaria za atručnu praksu u okviru sekretarijata Univerait>eta.‘ To bi trebalo da bude jedan poludržavnl огgan u koji bi pored pretstavnika Saveza studenata i pododbora strukovnih organizacija ušli i nastavnici Univer-

riteta, pretstavnici privrednih komora i drugih zainteresovanih ustanova. To bi trebalo da bude operativni organ koji bi največi deo poslova oko organizovanja stručne prakse preuzeo na sebe. Reprezentativnost i istupanja na međunarodnom planu ka D i izvršavanje izvesnih obaveza koje prolzilaze iz našeg članstva u IAESTE-u, IFMS-u IPSF-u, IVSU i AIESEC-u ostali bi i dalje *u kompetenciji Naclonalnih komiteta pomenutih organizaeija, ođnoeno njihovih pcdodbora i sekcija, ako se radl o poslovima univerzitetskih razmera., Preko strukovnih organizaclja žkolske 1955/56 godine 207 studenata sa nažeg Univerziteta bilo je na stručnoj praksi u 16 zemalja, 1954/55

godine 205 studenata itd. Poslove oko organizovanja ргак se obavljali su pododbori strukovnih organizacija. Sva ki za sebe je to či- io па način koji je smatrao najkorisnijim. Rezultati nisu izoetali. Međutim, bilo je izvesnlh propusta i to principijelne prirode: neujednačenost kritike prilikom izbora đrugova za praksu, neravnomerna гаspodela na pojeđine zemlje, prihvatanje rađnih mesta od ma’ttjć koristi, nepodnošenje izveštaja posle obavljanja prakse, slab uvid i nezainteresovanost kcle za stručnu praksu u inostranstvu itd.

Neki drugovi su čak sklonl da veruju da n*ožda obim razmene kod pojedinih fakulteta nije bi o realno postavljen u tom smislu što smo slali više Ltudenata nego što treba. Mi nemarno nekih konkretnih analiza te ovo pitanje ostaje kao otvoreno. Da isto pitanje kao- i niz drugih nebl iz godine u godinu Osiajali kao nerešena mi ističcmo da sprovođenju odluka Skupštine o stvaranju organa za struenu praksu u okviru sekretarijata u_ niverziteta trtba prići odш ih. Isti organ imao bi sledeće zadatke;.. da utvrdi naše realne potrebe za organizovanje stručne prakse u inostranstvu, usklađujući., ih sa opštim mogučnostimn naže zajednice; da program stručne prakse proširi na sve fakultete za koje utvrdi da je ona nužna, povezujući stručnu praksu u inostranrstvu sa sistemom posle diplomskih studija gde je to potrebno kao na primer: Pravni i Filozofski fakultet; da pro. v iri bro zemalja sa kojima će se obavljati stručna razmena studenata; da putem konkursa za sve studente univerzlteta pro piše iste uslove za obavljanje stručne prakse u inostranstvu; da centralizuje finansiska sredstva koja se troše oko organizovanja stručne prakse i na jeđinstveni način reši nlz finansiskih i materijalnih pitanja (Na primer koji deo troškova studentl treba da snose sami);; da na jedinstveni način reši pitanje socijalnog osiguranja za vreme obavljanja prakse u inostranstvu. ' Ima puno razloga da vei*ujemo da će ostvarenjem ovih zadataka оуај org*an opravdati svoje postojan.je i da će njegova aktivnost otkloniti sve dosađašnje nedostatke oko organizovanja stručne prakse milos beljio

РАСТАНАК СА ПРИЈАТЕЉЕМ Из Југославије носим најлепше успомене

Ових дана дтосле успешне одбране докторске днсертације на Економском факултету, „Данашње стање и гтроблеми пољогприБрепе и задругарства у неким африч- . ким земљама (тропска Африка и Конго) са упоредним освртом на нољопривреду и задрутарство ФНРЈ“, нашу земљу he напустити Фолио Амаизо.

Пошли смо у Студентски град на Новом Београду, да потрансимо нзшет пријатеља и поразгсварамо пред његов одлазак. Затекли смо та како се ххакује и спрема за далеки пут. Радо се одазвао нашој молби. Док узимам блок и почтхљем Да бележим озај наш разговор, слушам н»егово тенно излагање ка нашем језику. Није то било дапно. У јесен 1954 године у грзти страирх студената који су дошли у нашу земљу налазио се и он, свршени студент Бкономског факултета у Марсељу* Дошао је у нашу земљу да спреми докторат. Шта вас је навело да баш дођете у нашу земљу? Још дсхк сам студирао ▼ Франнуској слушао сам о Југославији. Некад су то биле и негативне ствари у кгоје нисам веровао. Знам како је ваш народ с rrpaвом бранио део своје територије Истру. Све ме је то заинтересовало, отишао сам у ваш конзулат, тамо сам се боље упознзо с Југославијом и решио оам се да дођем код вас. У првом контакту оа Југо словенским студентима ,нашао је доста ггријатеља. Ка да је дошао није знао ниЈед ну нашт реч, а иначе гонорио је франпуски, ентлески и немачки. Кренуо је на ттосао и убрзо сасвим добро је товорио српски. Поред сталног рада на спремању доктората на Економском факултету, 7 коме су му поматали многи професори, доценти и асистенти, а наоочито допент Стојановиђ, Фоли је за вре- ; ме свог двоголишшег борsвка у Југославији обишао скоро целу натиу земљује сваку прилику, сваки тренутак слободног времена, да оде негде из Београда, да обиђе неку

FOUli AMAJZO

зад!руту, пољ огцжвредно добро, фабриису или неки историски споменик. Овот« лета обишао је цело приморје од ГГуле до Улцшва. У Улцин»у се срео са троји цом својих земљака који већ дуто времена живе у нашоЈ земљи. На Приморју, v врелим летљим данима и окружен пријатељима, осеhao се као код своЈе куће. Много Му се свиђа Котореки залив. Недавно Је био и у Македонији. Посетио је и надалеко чувену задругу у Лазаропољу. У агсрилу ове године са групом страмих стулената Фоли Је посетио Шабац. Сала биоскопа .Лариза" би ла Је препутга- Када Је изашао да говори био је топло

поздрааљен. А када је прво на матершем а потом на нашем језику одрецитовао пвсму „Наша домовина” приоутни су били дирнути, јер су се заиста саосећали у борби афричких народа и племена за caojv независност. Ево неколико строфа из те песме: Toro је наша домовина... ...Ти си мала, ти ои недужна Народ За тебе се буни Зато тв волим Зато те нећу ника|д издати — Одлазим кући — наста вио је даље Фоли — са нај лепшим утисцима о Јутославији и њеним народима, чија су ми врата увек широм бчла отворена. Кад се вратим у своју домовину нећу заборавити да причам о Јутославији. Покушаћу да прикажем афоичком народу шта је ЈугОславија (кроз излагања, изложбе, народие песме итд.) У коли ко ми дозволи колонијална влада говорићу о јутословенским школама. Јер заиста код вас је сваком омогућено да бесплатно тгохађа све школе од најнижих до највиших. Зато то треба да цените. Поручујем југословенским студентима да озбттљно раде и уче, да на време завршавају студије и почну свој живот за зајдницу, како би што ко рисније послужтгли своме народу. Надам ср да ћу опет дођи у Југославију, кад ми се укаже прилика, зато вам на растанку не кажем збогом, већ довиђења, Време ie већ било на измаку- Мора.ли смо се растатм са пријатељем кота ћемо увек радо пожелети у нашој спедини.

Сава НОВАКОВИЋ

Iz strane štampe

Internatjlonalni sUiđentski časopife »The Student«, Jkoji izdaje KOSEK, doneo je u svom decembarskom broju članak druga Bore Pavlovića, člana Univerzitetskog komlteta SK pod na-

slovom »Društveno upravIjanje na jugoslovenskirp univerzitetima«. Člariak se prvobitno pojavio u »Yuoth Llfe«-u, publikaciji Narodne omladine Jugoslavije na engleskom jeziku namenjenoj inostranstvu.

ITALIJANSKI STUDENTI NA POLITIČKOJ RASKRSNICI SKOK U ŽIVOT

Toga jutra na jednoj od glavnih napuljskih ulica bilo je vrlo živo. Nije to bila ona svakodnevna živost: ava ko ide svojim poslom. Već živost sasvim druge prirode. Kamlon je išao polako. Bio je skoro prepun stvari: kaputa, odela, cipela, ćebadi. Pratila ga je grupa studenata koja je i s leve I s desne strane ulice, po radnjama i stanovima, od prodavaca i prolaznika, kupila dobrovoljni prilog za mađarбке studente. Pratila ih je civilna policija, koja se od civila razlikovala po beloj traci oko leve ruke. Kamion je išao đalje. Punio se, U blizinl, na jednom zidu, tek što je zalepljena plakata sledeće sadržine: »Od Istočnog Berlina do Poznanja, od Budimpešte do Varšave trudbenici zemalja ugnjeteni od komunizma vode svoju herojsku borbu, najdramatičniju koju istorija ustanaka pamti, za pobedu ideala, pravde, slobođe 1 nezavisnosti.« Dva prolaznika su zastala, dok su ostali išli svojim poslom, stvarajući onu svakodnevnu živost velikih gradova. Kamion je išao dalje. Punio se. • • • Ovaj prepodnevni susret na napuljskim ulicama me je inspirisao za jedan razgovor

s našim vodićem Aldom, koji je znao da padne u onu napolitansku vatru, južnjačku, koja je karakteristična gotovo svim stanovnlcima ovog lepog grada. Опо što ću vam reći, moje su ideje. Možda su subjektivne... Ja mislim da je univerzitet kovačnica u kojoj se kuje čovek... Kađ odete na more vidlte skakaonicu s koje možete đa skočite u vodu. A fakultet je, po mom mišljenju, . skakaonica sa koje se skače u život. Sto se tiče mene ja mislim da svaki stuđent treba da izražava ono što oseća. ...? Znam da ima tu i politike, jer zaista nema čoveka na univerzitetu koji je samo student. Nema na univerzitetu, po mom mišljenju, čoveka koji ne sledi jeđnu polltičku iđeju: fašističku, socijalističku, komunističku ili bilo koju drugu, ali za koju smatra da je pravilna. On je übeđen. I zbog toga je vatreno brani. Koje sve grupacije postoje među talijanskim studentima? upitah. GUF, fašistička, zatim Goliardija, koja je protiv popova, kao l katolici kojl su za popove. ...Ove grupacije koje sam pomenuo su najmnogobrojnije. Međutim, poređ njih

ima i komunista i socljalista, ali vrlo malo. Sneg I Venecija Venedja i sneg. Dva pojma tako nespojiva. U Veneciji, za koju neko cinički kaže da smrdi, rominja sneg. Nemoguće, pomislih. Na trgu Sv. Marka izgladneli golubovi obleću oko nogu, ruku i glava retkih turista koji ih hrane. A prodavci kukuruza, od koga žive i golubovi a i oni, mirno čekaju, s vremena na vreme poskakuju i uzvikuju. Tu su i fotografi što trljajućl greju ruke. Citavo jedno đruštvo koje je povezano nevidljivim nitima biznisa. Onaj prodaje kukuruz, golubovi ga u letu hvataju pozirajući fotografu. Dakle, prođavac kukuruz, turista, golubovi, fotograf. Studenti! Stuđenti!... U Veneciji sam vlđeo samo Komercijalno ekonomski fakultet i Umetničku akađemiju, Za druge nisam ni čuo. Zato mnogi studenti odlaze u Padovu na stuđije. Tu ođmah, nedaleko od Akađemijnog mosta, padaju u oči đve plakate kojima je zajedničko samo to što se obe obraćaju studentima. »Studenti!, počinje prva... U ovim danima u kojima su drevne i slavne stuđentske slobodarske trađicije u ozbiljnoj opasnosti, italijanska

studentska unija se svečano obavezuje da bez kolebanja i straha koji proizilazi iz poštovanja brani ideale i interese... ma gde do te odbrane došlo. Italijanska student ska unlja je übeđena đa može uspešno i bez pređubeđenja da ustraje u svom zadatku kao udruženje oslobođeno od bilo verskih ili partiskih obaveza... i apeluje na vaš osećaj odgovornosti i na vašu demokratsku savest da od vas dobije mandat da bi konkretno delovala na linijl političke obnove na Univerzitetu, kao i u Studentskom pretstavništvu. Skorašnje pobeđe demokratskih studenata ne smeju da budu uništene od jednog

klerikalnog shvatanja ili od strane jednog lakoumnog op strukcionizma, Jer ustvari univerzitetska demokratija ne znači gušenje studentskih ideala, žrtvovanje nepristras ne kritke zbog Ijudi i ustanova, slepo povinovanje višoj sili, već znači uzdizanje slobođarskih 1 autonomističkih tradicija, osetljivost prema problemima studentskih masa, značl svest o položaju u kome se studenti nalaze s obzirom da su oni u društvu. znači sposobnost đa oceni i brani ineterese studenata. Udruženje studenata Padove je uvek unosilo ovaj duh u Studentsko pretstavništvo, kao i van njega, i ma koliko bilo primorano da bude u tom pretstavničkom organu u manjini, nije prestalo da vrši jeđnu upornu akciju ka potsticanju grupe većine za izlaženje iz nepokretnosti i administrativne učmalosti, I zato dok ponovo potvrđuje svoju izvornost

I valjanost u stuđentskom svetu, Talijanska studentska unija vam se pretstavlja kao jedina alternativa uprave sporazuma. Stuđentsko uđruženje Padove«. »Za Italiju sada i uvek« Odmah do nje, još življe ispisane reči privlače pogled. Nižu se crveno-bele boje Ispod crnih krupnlh slova, krupnijih od slova sa prve plakate. »Italijanski studenti, Antikomunistlčki front Italije vas poziva... u borbu protiv komunizma u njegovim raznim manifestacijama i poziva se na vas kao na snage... protiv drskosti... političkog terorizma građana nastanjenih u Italiji. Domovina, puna vere, гаćuna na vas i poverava vam zađatak đa se borite protiv neprijatelja slobođe. Od škola pa đo trgova neka se razlegne jak i moćan glas, tako da plaćena klika SSSR buđe svrgnuta vašim ođuševljenjem i vašom rerom. Studentill Pristupite anti-komunističkom frontu Italije koji će sprečiti postavljanje sovjetskog mostobrana. Za Italiju sada I uvek!«. Stuđenti se bore za svoja prava, a anti-komunistički front ih poziva u svoje ređove! Skakaonica, skok u Život! Zastao sam nekoliko trenutaka, možda je prošlo 1 pet minuta đa bih nastavio put krivudavim uskim, venecijanskim ulicama ka геstoranu. Anđra Jcftić