Студент

O STUDENTSKOM KARNEVALU FESTA DELJI MATRIKOLI

Prevedeno: bruccška: рго slava ili slavlje u ča-st brucoša.. Ova proslava traje u Padovi dva dana. Zapravo, contralna proslava je 8 februara. Padovski univerzitet. j€dan je od najstarijih u Italiji. Osnovan je negde u gprvoj polovin,- XIII veka. Unaverzitet čuva mnogo lepih i minogo za naše pojmove, čudmih ili bolje neobičnih tradicija. I ne soto univerzitet ,• studenti. Citav grad zajođno sa studentima prihvata i čuva tradiciju univcrzitcta, kao nacionalne ma nifestacije, Jedna ođ tih tradicija je pomenuta brucoška proslava. Datum proslave ndje slučajno izabran. 8 februara 1848 goditne u doba borbe za nacionalno uieđinjenje Italije, stuđenti Padbvskog univerziiteta- poveli su oružanu pobunu protiv Ausitro-ugarske. pod su se vlašću tađa nalazili. Studemti su •smali punu pođršku naroda. Mnogo studenata je poffinulo u pobuni. Od tada 8 fehruar ie sfudentski praznik. Zapravo to je prac.nik čitavog grad-a. Proslava Je počela Za ovaj dan studenti su naročito odeveni. Posebno živopisni su jednorogi šeširi. Svaki fakultet im.a svoju boju; filozofski belu, tehnlčari ernu, mediclnari Ijubićaefu itđ. •Brucoši ne smeju kočiti nlkakve značke. Stuđent dru ge godme ima pravo na zna čfcfs «li mora 5h zakačifc tafco da ništa ne visi nre»ko iviee šofira. Za treću. četvrtu*«odinu i apsolvente ne I rnolim. da ee to-shvati bukvalno. Jedin« ograničenje je fizička kondkija vlasnika. snaga vreta i izdržljivoeti materije od koje načinjen šešir. In«če nena mkakvih or»vs- bi ma pribHžno. odrcdiveli šta će se staviti na šešir. Potpuna sloboda mašte do upravo nemoeućih grardca. Ako samo može da iw.si, student ima pravo da га-kačr na šešir sve eezempl»re flore ј faune. a od tehmčfcih đostienuća ođ kamenih °nkira do lokomotive ! mlaznoe aviono Jeđan moj nHkatelj (inafe tehnićnr) im»o je na kapi; antenu, бе-

star, vola, tri zvona, dva гоga. nekoliko medalja, železničke tračnice i uz to nekoliko desetina sitnih ашајlija. Tako, il, približno tako, sa raznim dopunama već prema sklonostima i ukusu, bili su opremljeni šeširi studenata. Sem toga, većina studenata imala je pištaljke različitog kapaciteta. lovačke rogove, zvona kastanjeta i uopšta predmete za proizvođnju zvuka. ... Zamislite sada jedan, ne tako veliki trg i glavnu ulicu sa hiljadama studenata. Poznajem svoje mogučnosti i skrušeno priznajem da nisam u stamju da dočaram ni približno vernu sliku. stvorenu na ovaj način. Znam saroo da več posle deset minuta nisam više čuo ništa: da smo se kao slepci držali za naše priiatelje da bi se probili kroz gužvu. Sa mnogo žara i veselja učestvuju svi Ш skoro svi studenti u proslavi. Već sam rekao da niie bilo nikakvog utvrđenog programa. Na vla stitu inicijtivu skupljale su se grupe: neke su uvodile brucoše u univerzitetski život. đrugi su galamili. treći su jednostavno zviždali u pištaljke i trube. Naročito zanimljiva ustanova za taj dan је studentska policija policija goIjardika. Toga dana, naime. đržavna policija prepušta studentima brigu o javnom redu i saobraćaju. Studentska policiia ima svog koman danta. džlpove. motorcikle itd. Pripadnik роЈчсгје; sam bira rnesto odakle će upravliati, recimo. saobraćaijem. Da rou ne bi bilo doeađno, prema vlastitom nahođenju, menja meeto. Evo кзко to izgleda; studemt »policiiac« stoii na raskršću. Iz iedne uliee prema n-iemu teče reko automobila. troleibusa i svih mogućih prevoznih sred stava. Student poiicijac primeti đa iz suprotrve ulice jašući na biciklu dolazi njegov drug. Bez predemišljania. pokretom ruke. zaustavi sve automohilo. se Itd da oslobođi raskrsnicu za svog đruea na biciklu Soferi i putrvici strpljivo čekaiu da ovai nrode bez iiednog protesta. Cak sa o-siT*leđn?m Hmnatiiama. I inafe. ućešće gradana u ргоslavi veliko ie. Oni raeume se. ne urlaju, ne nose zvona itd.

Drugoga dana primio nas je prorektor. MOđu mnogo stvari koje nam ndsu bile do kraja jasne. svakako, spađa i nešto sa tog prijemai. Rektor je završio pozdravni govor.- U trenutku kađ nas je pozvao (prijem je bio za strane stivdente). u drugu sobu na vermut. u toj sa li već je biia gomila italijanskih studenata u vrlo veselom ra-spoloženju sa našim čašema; Vrlo brzo ponovo smo dobili čaše 1 tako... želja rektora bi ispunjena. Naši domaćini bili su neobićno Hubazni. veseli i. zaista. bilo je priiatno sa rvjćma. Tako. kao i većina student>kih organizacijo. imaju puno elavobolje oko finansiskih sredstava nisu nt u iedoom trenutku đozvoHU da se to oseti. ... Osm; februar 1848 gođine znaćaian ie datum za studente Ite-liie Teško su mogK naći drugi koji bi bio

prik-ladiniji za proslavu taliianskih studenata. Nema nijedne godine. mdslim. u studentskom pokretu Jugoslavije која nema nijedan datum kojeg bi trebalo slavili... i od njega stveritl tradieiju svethi i veselu.

Vasko IVANOVIC

TRAGOM NAUKE NOVA OTKRIĆA U FIZICI

U starim vremenima običaj je bio da se traže zakopana blaga po cznakama ko-< je su oni koji su ta blaga zakopavali ostavili. Sa ovim metodom istraživača blaga nioderna fizika ima upadljivu sličnost. Već odaVno su prošla vremena kada je jedan jedini naučnik sa parom žica i metalnim sudom kao na primer Faradej mogao potpuno da otkrije jedan osnovni prirodni zakon. Danas se moraju vršiti vrlo sistematička prethodna istraživanja ako se želi otkriti još neka tajna priro-. de IM tom se polazi od onih oblasti čije funkcionisanje več shvatamo, zatim se skiciraju jednačine i formule ргеша kojima bi celokupan fenomen mogao da se odvija i deo kojih su dosad poznati prirodni zakoni. Samo tako se napadaju »slaba mesta« prirode, obiasti u čijem obimu još mogu da se naprave vredna otkrića, Ova tehnika ekstraoolacije, pređviđanja, poslednjih godina je upravo od teoretskih fizičara razvijena u značajnu cclinu. U mnogim slučajevima mogli su oni sa začuđujt'čom jasnoćom da pređskažu kako će ovaj ili onaj prirodni fenomen đa se ponaša i tako su mogli eksperimentalnim fizičarima dati tačne maršrute i planove traženih prirodnih blaga. Timčan primer za ovo је otkriće neutrlna, koji je sada peske skoro dvađe«etpetogodiiniib ла->ога otkriven. Rađanje neutrina Pfvi put je 1931 slavnl teoretsk i Cizičar Pauli do>Se*} na ideju u vezi sa jgu"bi№om energije pri beta •ra.spadanju da u atomskom јсжадги postojl još jedan elepi-putnik«. To je najpre bl-1» vrlo smela pretpcetavka. ‘Poaneti italijanski fizičar Fermi je u šali nazvao бе-etteu *mall neutraiac’ na 1talijanskom neutrino. Sto se viSe sledećih godina egzietencija ove čestice ttzimala ozbiljno, to se više navikavalo na nadimak neutrino kao na konačno ime. Uskoro je došao još sledeći logički razlog za egzis+eneiju ove čestice: bilo jc pronnđeno da elementame -čeMice kao etektrooi, protoni. neintroni itd. svi imaj« < odredeni obrtni momenat, "51 druge strsne došlo se 4o obeshrabrujučeg rezultata

da bi neutrino ako bi stvarno egzistirao mogao imati izuzetno malu masu ako bi uopšte posedovao kakvu inercijalhu masu. Pošto on eem toga nije imao električni naboj, bila je vrlo mala verovatnoća da on može sa ostalim atomima da dođe u međudejstvo. Ova međudejstva su, medutim, jedina mogućnost da se dokaže neka elementama беslica. Pod ovim okolnostima bilo je većina fizičara skeptični prema neutrinu. Eksperimentalni dokaz Posle rata o.ko 1951 prodine, grupa eksperimoijta.ln.ih fizičara je preduzela sleđeće eksperimente. Oni su našli povoda za ove ©ksperimente zato što je u atotn skia reaktorima poetojao izuzetro intenzivan izvor beta zraCenjn (time i neutrino zraZenja). Ek-sperimenti, koji su najzad doveM <lo očekivanog direktnog dokaza. izvedenl su u Iх>.ч Alamoou u Nju Meksiku (SAD) od strane Reinza i Kauena. Pri tom je na tamošnjem reaktoru dodat jedan cilinđrični sud_ od 15 litara koji je imao sledeće osobenosti: on je jednovremenoj bio i reakciona i mema кошога. Tečnost, (jedna organska supstanca), bila je s jedne strane vrlo bogata na protonima, da omogući sudar jednog protona sa neutrinom i poseđovala je s dm ge strane osobinu na scintilira tj. da svetli kao svetleći cifreTiiidc ručnog brojčanika pri bombardovan.Hi određenim elementar nim česticama. CSJiindrič.ni sud je sem toga bio oknižen ve.ncem od 90 veoma osetljivih fotoćelija koje sa regtstrovale svetlucanja. Pri ovim eksperimeintimA htela se proiavesti sledeća lančana reakcija: neutrinom »reće proton i pretvara se u neutron. Pri tom se oslobnđa jedan pozitron. eiektron sa pozitivrmn eiektričnim nabojesi. Отај ooritron ne mo4e đugo da egaiseira pošto i uskoro naaiazi na bolo kakav elektron atomekog jezgra. Oba, powtivwi 1 negativni elektron. tada se spontano «j*dir»juju i pi-etvaraju se potpono u e»ergij«. Ovo game zračen je dovedi teč«««t sud« do svetkK-Ania. i time ncotaje macka na о*со4>*»м«п puiu mogućnoat. da ee naatrino dukaie. Preho toga -može se feveati- joi 1 kontrolao merenje. pri Соагш ee dofcaatije da јиЧ remkoiii пвиОчм. Tećnont sndrifci i jasgro atonm hadmiuma kojt au Dmiiati kao irfKMobni (k prime naairone. Oni zaborarijaju naut*xme pri čenrn opet nastaj« kvaMi gaana жаČenja. koji dovode teenoat do svetkicanja. Ova ideja Je siguamo bila geanijalna, a4i je koštala jo 4 ' izuzetno mnogo ekaperimentalnog rada đok je mehani2Р.тп bio tako uređen da se \ na kraju moglo sigumo геči, ova renkcija je sađa pt>‘ tekla od neutrina a ne od neke koomičke čestiee ili sličnog: zračenja; Juna 1951 našao је profeeor Volfpang Pauli koji je 1945 <3о4мо Nobelov<u nagradti za svoje a-

Asovi teoriske i atomske fizi ke. S leva na desno: Born, Dirak, Pauli, Han, Jukava, Raman, Hajzenbcrg, i Rabi. Prosto neverovatno toliki br oj Ijudi čijih Imena sa _ ani udžbenici i teoretske rasprave o fizici, naći sakupljene na jednoj fotografiji koja ni jc montaža.

tomsko-f izičke radove, u svom Ciriškom stanu telegram u kome je stajala rečenica: »Dokazana je egzistefncija pretpcitavljenog neutrina eksperimentalno o kome ste vi postavili pretpostavku pre 25 godina —• srdačni pozdravi Reiinz, Kauen«. Poplava čestica Otkriće neutrina je kao što je rečeno samo jeđan primer za nać!n rada шоderne fizike. Nije bio ništa manje senzaeionalan dokaz antiprotona koji je uepeo u jesen 1954 i više puta 1955. Već 1928 slavni englski teoriski fizičar Dirak ra-zvio je teopiju elekirona, par jeđnačina koji je trebaloda objasne zašto se elektron jedanput. ovako a jedanput onako ponafe. Ova teorija je biia uverljiva u rnnogim stavovkna,- ali je imala jedno vrlo slabo mesto: da bi sc jednačine slagale morao je Dirak da pretpoetavi da pored etektrona moca da postoji i sviprotna čeetica koja je teška kao i eiektron a inač« ц svim oeobinama w sa njim slaže, koja nosi pozitivan umesto negativnog naboja. Ona je nazvana por.ikron. Ustvari evaj po ч\tron je oetiri godine docnije bio otkriven. Ohrabrena wim mspehcm teorija elektrona је p’imenjena danas na teže elementarne čestice, protone i neutrone. Pri tom se moralo »verovatic da i »n-tiprotoni, protoni koji ume-

s-io pozitivncg imaju negativan naboj. I ove elementarne čestice mogle su pre točno dve godine besprekorno da budu dokazane. Na osnovu ovih začuđujućih rezultata teži se danas da se svakoj poznatoj elementarnoj čestici prida antičestica, koja je izgrađena kao lik ove u ogledalu. Ssdašnji radovi U istraživanju jezgra ovim putem se danas pri'lečno odmaklo. U momentu kada ovaj napis bude štampan ukupan broj poznatih eiementamih čestica koje *u ssmo raadičiti oblici jedne iste supstance, mafcerije, penje se na 25. Sada $е nalazi u toku traženja osnovne jednačine za pooašaoje meterije frija bi гебелја data »v« eiementarne čestke. Pre nekoliko gedina, na primer, razvio j« elavni јаpanski teeriski fizičar J«kavs jednu takvu teorij« ali se peele udaliio od nje. Frofeiftor Ha jzenberg рге neko*iko mseeci peetavk) рат oenovnih jednačina za koj« veruje da se približuju konsčnom obiiku teoriie eIrmentamih čestica. Njima su se međutim suprotstavi li- drugi fiz-ičari koji imaiu sopstvene копсерстје. F)skusfije koje oni međusobno vode se* u toku. Mo/e fc гčckivati da će par sle’ev ’v godi-na doneti Js4n tako p> ‘na otkrića kao što ■je > svr 'чvremeno bila kvanlna шеhanika. МЗДЛЈћ CAKh3 СТУДЕHATA БЕОГРАДСКОГ УНИВВРЗКIТЕТА И AKAДБМИЈЕ * УРЕЂУЈЕ РЕДАКЦИСКИ КОЛЕГИЈУМ * ГЛАВНИ И ОДГОБОРНИ УРЕДННК МУХАРЕМ ПБРВИЋ ♦ УРЕДНИШТВО И АДМИНИСТРАЦМЈА БЕОГРАД, БАЛКАНСКА 4TV, ТЕЛЕФОН 26-035 * ЧЕК. РАЧ- 1032 —Т —227, ПОШТ. ФАХ 542 * ШТАМПА „БОРБА". ДЕЧАИСКА 31 * ТРОМЕГЕЧНА ПРЕТrWTf/»T/» »•><)