Студент

0 smislu predmeta koji se zove »tehničko obrazovanje«

Otehničkom obrazovanju i njegovom mestu u srednjirn škclama veoma se često raspravljalo, ponekad i vrlo žučno. ćak su postojala mišljenja da predmet takvog karaktera neće irpati pravu svrhu u nekim Školama. Ipak, tehničko obrazovanje uvedeno je. u gimnaicijski program, jer su odgovorni smatrali da će jedan takav predmet pomoći mladima da se sistematično i potpimije upoznaju sa kretanjima savremene tehnike. Ali, praksa je pokazala mnoge nedostatke ovog predmeta. Izgleda da je tehničko obrazovanje na najnepovoljndji prijem naišlo baš kod samih uČenika. Primedbe učenika se uglavnom odnose na praktično izvođenje nastave ovog predmeta. Svi, a ne samo učenici, slažu se u tome da tehničko obrazovanje vode Ijuđi neujednačene stručne spreme. Neki predavači imaju samo zvanje »stručnog ucitelja«. Zbog toga su takvi profesori vrlo često predmet učeničkih šala. Nestručnost ponekad nije najveća siabost ovakvih nastavnika; oni ne poseduju ni znanje sa područja »opšte kulture«. Pored toga, sve gimnazije u Beograđu nemaju uslova za praktično iirv'ođenje nastave. Postoieči kablneti retko se koriste. Tomc je uglavnom uzrok Joša opremljenost školskih radionica n kojima je nemogućno praktično proveriti ono što se naučilo na »teorijskom časii«. Na času se učenicima uglavnom predaje složena materija. Međutim, da bi se objasnio prin cip rada jednog mehanizma najčešće se koriste zastarele defkiicije i neprikladna objašnjenja. Tako se dešava da seu gim nazijama govori i uči i ono što je kao zastarelo i preživelo izbačeno iz praktične upotrebe. Kada smo postavili'pitanje ne koliomi učenika gimnazista

iz raznih razreda: šta se uči u stvari u lchničkom obrazovanju, mnogi su odgovorili da stvarno ne znaju. Neki su čak bili kategorični: »NiŠta«. Cesto se i ono što se nalazi u stalnoj, praktičnoj primeni izlaže ne samo vrlo nestmćno več, i to najčešče, na veoma nerazum Jjiv i nepristupačan način. U skriptama tehničkog obrazovanja za 111 razred gimnazije D. Kostiča vrlo su nejasno prikazani asinhronimatori, satni memanizam stopemšnog automala i još neki uređaji. Učenici ponekad kažu da prema datom oplsu ni sami pronalazači ne bi uspeli da shvate princip dejstva ovih mehanizama. Pored toga, opšte je poznato da predavači »kroje programe« prema svojim sklonostima i znanju. Pošto nema odgovarajučih udžbenika. svaki predavač tehničkog obrazovanja pronalazi svoje metode da bi učcndcima preneo gradivo. Jedan od najčeščih, ali za učenikc najzamorniji metod je diktiranje. Učenici 111 razreda koji se шаlo više interesuju za tehniku smatraju da tehničko obrazovanje, kako se sada pređaje, samo doprinosi nerazumevanju naših problema savremene tehnike. Sta učeniku preostaje da uČiш u ovakvim prilikama? Cdni đa je uajpogodnije rešenjc ne pratiti nastavu. Uglavnom, to svi i čine, I, mada je slaba ocena iz ovog prcdmeta prava retkost, svi gimnazijalci kažu da da im je veoma često najdosadnije na času tehnlčkog obrazovanja. Oni su primcrani da sede, gledaju profesora i ponešto zapišu. Srećom, ne i da slušaju.

SLOBODAV 2UNJIC

INSTITUT ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM SRBIJE

čija je osnovna delatnost naučnoistraživački rad u oblasti arhitekture i urbanizma i projektovanje značajnih objekata, izdao je do sada sledeče publikacije: I DRUšTVENO I PROSTORNO PLANIRANJE U JUGOSLAVIJI, dr Branislav Piha Din. 5,00 OHRID 196L (Razgovori o arhitekturi) „ 5.00 ZBORNIK RADOVA br. 1 (Godišnjak stručnih radova) „ 5,00 I ' * к' ■ ZBORNIK RADOVA br. 2 „ 15,00 ! ZBORNIK RADOVA br. 3 ~ 15,00 | ZBORNIK RADOVA br. 4 „ 15,00 SAOPšTENJA br. 1 (Rezultati naučnoistraživačkog rada) « 30,00 I * EMILIJAN JOSIMOVIĆ PRVI SRPSKI URBANIST, dr Branko Maksimović „ 16,00 SVE PUBLIKACIJE mogu se dobiti u Institutu, Beogiad, Bulevar revolucije 73/П.

POZIV MLADIM STVARAOCIMA

U jednom od prošlih brojeva objavili smo konkurs za literame radove srednjoškolaca i onih mladih stvaralaca koji nisu stuđenti. Međutim, kako đo sada nismo đobili nijeđan rad, moramo ponoviti ovaj poziv. Konkurs je otvoren do 10. шаја i obuhvata sve literame vrste (pripovelke. poeziju itd.). Literamc sekcijc i klubovj mladih pisaca mogu da učestvuju sa grupnim »plaketima«, tj. sa višc radova raznih vrsta pošto če se posebna nagrada dodeliti za grupne »plakete«. Rađove slati na adresu »Student«, (za literami konkurs), Svctozara Markovića 79/TI, Beograd. OMLADINSKA REDAKCIJA

DOBRICA, BICIKL I GOLUBOVI

PORTRETI NASIH VRSNJAKA

Dobricu P. viđam sr aki đan u uglu poluprazne kafane pegda na periferiji, gde sa nekolicinom sličnih provodi dobar deo vremena. U pričama o fudbalu. do* vojkama i golubovima brzo prođc dan. A ima Dobrica stobodnog vremena više nego prošle gocline, kada jc bio učenik pn'og razrcda Metaloprerađivačke ško le i učio zanat od majstora livaca. Sada bi tnebalo da je u dnv gom razredu. Ali ga pred kraj godinc isključišc iz škole žbog neopravdanih izostanaka. Kaže. ■>uhvatilo ga lošc društvo«, zbog koga је školu najčešće zameniivao bioskonom. Opomene nisii pomogle... Nc zna zašto se nije ропотх) upisao u školu. ali sad. dok vreme nrovodi ndšta ne rađeći, tvrdi đa o tome razmišlja sasvim drugačile nego onđa. T kajc sc Dobrica: « E, što onda nisam imao ovu pamet. Ne bi sad bio ovde. • Л otac, šta ti on kaže? Zna se, nriča. samo priča. ali šta mi vrede sad priče kad ih nisam slušao kad ie trebalo. Otac jc radnik, Plata oko 700 dinara, a Dobrica ima još hrata. Svi žive u iednoi kući, u jednoi sobi i kuhinji. - tačniie rcčeno. H Da li si pokušao da nešto radiš? Radio sain jeđno vreme u ■>Avala«-filmu. »Fizikalac« šta hi dvugo. Jedno desetak dana za tri do četiri hiljadc dnevno.

9 Sta Ss uradio sa zarađenim полтеш? Kupio biciikl! Dosadilo ml je bUo da ga staJno traiim od ćaleta i da slušam ono njegovo »ti ćeš ga upropastiti«. I kupio sam jos nekoliko golubova sad ih imam već oko 20. sve vi* sokoletači. • A bioskop? Vidiš to je vrlo zanimljivo; zbog njega su ine izbaciii iz šlco le a sad me uopšte ne inleresuje, Kafa uz koju razgovaramo Dobrica i ја. već ie pri kraju. T. »filter« (iz Dobrič-ine kntije) dogoreva. Dobrica redovno puši, att kaže izbegava da pije. Može nešto da »zabrlja«, a pošto ima već 18 godina, »to sc ne bi is* pfcatilo«. Može u zatvor. • Pa šta misliš sad? Do jeseni ovako, a onda n vojsku. Kađ bi' uspeo da se übacim u aulo-jedinicu pa da završim za šofefa... АИ, morao bi’ pre toga da polažem za amater* sku vožnju. • АИ, zato ie potrebno oko hiljadu n. d.? Ma našao bih nekako. Radio bih. prodao bih brcikl i golubove... Dmštvu za suseđnim stolom ' cć је nestrpljiva Dobrica mi se izvinjava. mora opet kod njih. Da prodnžc razeovor o gcluboriтпа. fudbalu. devoikama i... ko zna o če-mu još Vremena se ima bar.

м. м. misić

TANJUG

Beograd, Topiičin venac 2 Telefoni: 331-565; 629-809; i 332-236; Telexi: 11-310, 11-220 i 11-224; Ziro raćun 608—3—818—4; Pošt, fah 439; TELEX EKONOMSKOG SERVTSA 11-519 EKONOMSKI SERVIS TANJUGA NAJVEĆI CENTAR ZA PRAĆENJE KONJUNKTURE NA SVETSKOM I DOMACEM TRŽISTU EKONOMSKI SERVJS TANJUGA prima dnevno preko 600 izveštaja iz inostranstva i oko 100 iz zemlje preko 100 izveštaja o ponudi i tražnji jugo slovenske robe izdaje oko 100 specijalizovanih servisa povczuje vas najbrže sa poslovnim krugovima u zemlji i inostranslvu. Izvori informacija; ■— Specijalni ekonomski servisj večeg broja inostranih agencija koji direktnim kanalima dnevno emituju blizu 700 specijalnih izveštaja sa oko 300 tržišta; Specijalni izveštaji iz preko 40 centara u svetu Tanjugovih specijalnih izveštača; Posebni aranžmani za razmenu poslovnih informacija sa oko 60 institucija poslovnih firmi u svetu. (Sa svih tržišta u svetu izveštaji se emituju poslelO minuta, a proizvođačke i trgovinske organizacije, poslovna udruženja i poslovni krugovi u našoj zemlji mogu ih dobiti več posle pet minuta).

BILTENI, PUBLIKACIJE I CASOPISI

Menadžcr u privredi Međunarodne ekonomske vesti Aktuelnl komentari iz svetske privrede Inostrani komentari 1 vesti o privredi Jugoslavije Finansije u svetu Integraciona kretanja u svetu Savremena zaštita na radu

Problematika radne snage Devizni propisi, carine i režimi u svetu Sajmovi i privredne izložbc Inostrani ekonomski planovi Tržište zcmalja Latinske Amerike Tržište afroazijskih zemalja Vodoprivreda u svetu - Turizam u svetu

Jugoexport

BEOGRAD, Kolarčeva 1/1 Poštanski fah: 515 Tekući račun kod Narodne banke Beograd 608—1—1058—6 Telegram: JUGOEXPORT Telefoni: Centrala 338-315 do 338-319;

Generalni direktor 335-875 Teleprinter: 11-261 »JUGOEXPORT«, Beograd, vas poziva da posetite salon narneštaja Bulevar revolucije 84 i Izložbeni salon, Knez Mihailova 10. VELIKI izbor stilskog i salonskog nameštaja, tepiha, kožne galanterije, kožne konfekcije i trikotaže, izvoznog kvaliteta. NAMEŠTAJ se može kupiti i na potrošački kredit.

STUDENT

11.