Студент

MISTERIJE I HISTERIJE

»Kad narod otkrije tajmi kako se postaje Trgovi če ostati bcz spomcniika«. (Bramko Maljković) Strajkovi radnika prisutni su u našem drušriai celu deceniju (od Trbovlja 1958. godine) ali nijedan štrajk do sada nije izazvao toliko raznovrsnu i mnogostranu mobilizaciju kao nokret jugosloveniski'h studenata (osobito na Beogradskom imdverziitetu). To je, verovatno, posledica razlike između štrajka, kao oblika ekonomske borbe (usmerene na popravke unutar postojećih ekonomskih odnosri sa izrazitom težnjom ka povećanju nadnica), i političkog pokreta čiji se ciljevi ne iscrpljuju korekcijama status quo-a, već ga prekoraćuju u težnji da ga bitno menjaju. Politički pokret sa eminentno socijalnim programom (reafirmacija tradioionalndh ciljeva proieterskog pokreta: socijalna pravda, jednakost, sloboda itd.) vrši demokratski pritisak na komunistički polcret dajući mu osvežavajuće impulse uma i mlađosti alarmirajući neophodnost razbijanja političke Ijušture proleterske revolucije da se ne bi ugušilo njeno socijalno bdće. Studentski pokret praktiono je pokazao mogućnost transcendiranja dijaboličnog mehanizrna političke manipulaoije, u kojem Ijudi i ideje fungiraju kao sredstva ostvarivanja posebmh ili pojedinaonlh intoresa manipulanata, Tokom višednevne kulminaci|e konflikta izmeđiu studentskog pokreta i birokratiije omogućeno je naslućivanie (klasična rnisterioznost akcija birokratije i ovom prililkom ispoljila se u. fanatičnoj težnji za obezbeđenjem od »provale« javnosti u rijene tajne) nekih fenomena bez čije se elimiinacije teško može odlučnije zakoračiti na plan socijalne revolucije, odnosno autentične samouipravne praksc. Jedan od tih fenomena zaslužuje posebnu pažnju reč je o privatizadji javne vlasti. Operativna iezgra političke moći. naročito u proteklim danima, nalazila su se van oficijeI(NASTAVAK NA 6. STRANI)

VELIKA POLITIČKA INICIJAZIVA STUDENATA I NASTAVKA

VJggf gućnosti da pružimo komplctnu analizu junskih događaja na Beogradskom univerzitetu. Ipak, i u ovom trenutku, možemo da ukažemo na neke od bitnih uzroka ovih zbivanja i da istaknemo nekoliko njihovih značajnih karakteristika. Sadašnje generacije studentske omladine, rođene i politički oformljene u.socijalizmu, stupaju na scenu našeg društvenog i političkog života sa željom da se što brže uključe u borbu za dublji razvoj samoupravnih odnosa i neposredne socijalističke demokratije. Velika energija koju, naporedo sa stručnom spremnošću i socijalističkom orijentacijom, ima naša studentska omladina, potrebuje široke mogućnonosti da se stvaralački izrazi i potvrdi. Zrelost naših socijalističkih društvenih odnosa, sposobnost Saveza komunista da se u toku svoje reorganizacije otvori prema mladima i njihovom nemiru koji pokreće svet i, posebno, revolucionama ličnost Titova koji je uvek bio i damas jeste sa omladinom, a omladina je uvek bila i danas jeste sa njim omogućavaju da se naši problemi razrešavaju onako kako socijalizmu jedino i dolikuje: demokratski i humano. Studentske demonstracije đošle su, kako je Tito tačno ocenio, spontano i imaju uzrok u slabostima našeg društva, STUDENTI SU ZABRINUTI ZA MORALNI * PROFIL DRUSTVA ( Ako nai student jo§ nije neposredno ukljućen u tokove našeg društvenog života, to ni u kom slučaju ne znači da ga živo ne interesuju problemi našeg socijalističkog razvoja. Naprotiv, kao mlad čovek koji je pre svega okrenut budućnosti i koji se lako ne miri sa nedostacima u našem društvenom životu, on veoma oštro i tačno zapaža krupne slabosti sa kojima se suočavamo u izgradnji našeg društva. Znatne razlike u društvenom i materijalnom položaju među Ijudima, koje nisu posledica dosledne priraene načela raspodele prema radu, već izviru iz neopravdanih privilegija, korupcije, utaje poreza i drugih oblika zloupotrebe političkog ili ekooiomskog položaja, jesu društvene pojave koje duboko uznemiruju i ogorčavaju moralno i političko biće studentske omladine. Studenti su s ptmim pravom ogorčenl na inertnost i neefikasno funkcionisanje institucija našeg sistema, koje treba da se bore l onemogućavaju pomenute i slične pojave iako one predstavljaju ozbiljnu deformaciju nekih osnovmh postupaka na kojima počiva naš socijalistički sistem i uprkos tome što su takve pojave već duže vremena i uočene i definisane u našem društvu. Mladima je takođe smetala neodlučnost Saveza komunista da, na ovom planu, povede radikalnu političku akciju. Zajedno sa drugim delovima našeg društva, studentl takođa osečaju da glavni teret mera društvene, I posebno privredne reforme, pogađa gotovo isključivo radničku klasu i opravdano zahtevaju pravednu raspodelu tog tereta na celo naše društvo. Studenti su zabrinuti za moralni profil društva i njihov revolt nikako ne može da se svede na nezadovoljstvo njihovim sop-

stvenim materijalnim položajem. Ova velika studentska inicijativa nije pošla sa stanovišta samo studentskog materijalnog i društvenog položaja studenti su želeli da kažu svoju reč o problemima globalnog društva i oni su je, polazeći od Programa Saveza komimista Jugoslavije, dostojanstveno izrekli. Prema tome, ova velika inicijativa studenata i nastavnika Beogradskog univerziteta nije proistekla isključivo iz lošeg materijalnog položaja studenata i Univerziteta u celini, već iz velike želje mlade generacije da se na svim planovima našeg društvenog i političkog života pređe odlučno sa reči na delo u realizaciju ciljeva privredne i društvene reforme, u energičnu borbu protiv nesocijalističkih pojava u našem društvenom životu, u slamanju konzervativizma, birokratizma i inertnosti, u energičan razvoj samoupravljanja na Univerzitetu i übrzan rad m dubokoj reformi Univerziteta. GRAĐANI DRUGOG REDA ‘0 Poslednjih nekoliko godina pcrspektiva dl piomiranih studenata postala je neizvesna posao se teško nalazi ili še uopšte i ne može naći. Studiranje je postalo znatno skuplje a stipendije i krediti ni izdaleka ne prate porast životnih troškova. Nezadovoljstvo studenata sopstvenlm materijalnim položajem uvećava se

činjenicom da Jc jeđna ođ osnovnih motivacija studiranja uključivanje u život zapošljava* njem za mnoge ozbiljno dovedena u pitanje. A ako se diplomirani stručnjaci ne mogu da zaposle, oni se, iako puni energije i zna* nja koja su društvu neophodna za brži raz* reči naiam,, izvaiv-.»WQ*a, poziciji g|ra£a|ti d W g^ \K ''3 rnzU *iia žalost, studehti su tdkbim>itudija u drugdg bleme i mogp;da pređld%i različita rešenja,,ali Lnisu u đa odgovbrno, odlučuju kakcv®te falmlteTu tako ijj objektima gtudentskog stsokdarda. Zatim, očigleđna kriza Univerziteta kao klasične i umnogome zastarele institucije nepriind'ćne /pcftrebama moderpog drustvjt, još jdljčdan razlog fpe n«ađovoliavajućeg, p(> '• 1 u l l6/ ttastavlja prcfces pogoršavanja socij;ajne stmkture sjjudenata na štetu seoskc l omladine. Ako imatno na umu znaTOU,izdvq|p Wost jpa prsma tome <dp šire#|Uštveri!B zajednft, položaj mjmpg čovekaikda^tudiiESfiranlMto. u zi, stanuje u studentskqaadomu i ndj izvesnosti da li će moći da se zaposli verujemo da postaje dosta jasan. NA PROBLEME SMO I RANIJE OKAZIVALI wlmŠmm- J ~. ■ *wr*WTJ Svi ovi probleml koje «nft>* p<«>rojall, keko nje nekoliko godina. tJviđaJućlov« Savez komunista na Univerzitetu je qve gddinc više puta i na različite način© ukaZivao na težini^iatcM j probleaaa Po sebno je ukazivano da ovakvo stanje stvari neminovno vodl jačanju uverenja kod studenata da se demonstracije i slični oblici ispo Ijavanja revolta, javljaju kao najefikasnije, ako ne i jedino podobno sredstvo za razrešavanje nagomilanih problema Univerziteta i društva. Isticano je takođe da ovakva sredstva ne odgo varaju. Isticano je da ovakav odnos ne odgovara prirodi socijalističkih samoupravnih drustvenih odnosa. Ali je takođe ukazivano na to da ukoliko se neke bitne pretpostavke samo upravnog i materijalnog položaja studenata 1 Univerziteta, kao i problemi globalnog društva nezaposlenost, korupcija i druge nesocijalističke pojave ne počnu rešavati brzo i efikasno ne možemo očekivati afirmaciju političke organizovanosti na Univerzitetu. Odno si na Univerzitetu su dugo vremena bili konzervirani i tek ovoga proleča Savez komunista pružio je snažniju inicijativu da se odlučnij« krene napred. Takođe treba istaći agilnost Rektorata i Univerzitetskog saveta da se materijalni I drugi problemi studenata i Univerziteta radikalnije postavljaju i rešavaju. Savez studenata je u poslednjih nekoliko godina pravio ozbiljne analize, slao peticije nadležnim organima o materijalnom položaju studenata, o nepovoljnoj socijalnoj strukturi studenata i na sve načine ukazivao na ogroman negativan uti(NASTAVAK NA ». STRANI)

UVODNO! IZLAGANJE UNtVERZITETSK&G ! KOMITETA ZA DISKUSIJU O PRVOii™^ l DNTEVNOG REDA m I Ijfei*