Студент

KAKO PRONAĆI NOVA RADNA MESTA

O ZAPOŠLJIVANJU

Posle donošenja Zakona o obaveznom primanju pripravnika u radne organizacije, broj zaposlenm se, doduše, povećao u odnosu na prethodnu godinu, ali još uvek je znatno veći broj onih koji ze tiskaju u redovima pred Zavođom za zapošljavanje. Skoro polovina svih onih koji žele da stupe u redovni radni odnos čine mladi stručnjaci, budući pripravnici. Pokazalo se da bi jedino trajno rešenje bilo otvaranje noviti radnih mesta. U gradu, na primer .’. n i su dovoljno razvijene tercijalne delatnosti. Njihovo razvijanje (a to opet ukazuje na potrebu otvaranja novih radnih mesta) svakako bi doprinelo smanjenju broja nezaposlenih. Uvdđajući ovu potrebu, Zavod je i đo sada pomagao radnim organizacijama, izdvajajući preko dve milijarde starih dinara (više od polovine ukupnih godišnjih materijalnih sredstava kojima raspolaže) za otvaranje novih radnih mesta. Osdm toga,

pn Zavodu je obrazovana i poI e ", na stručna radna jedinica I (»Grupa za iznalaženje mogućnoi sti za nova zapošljavanja«) čiji !J e osnovra zadatak da, uz stalnu sa odgovarajućim j sluzbama drugih ustanova grada (Zavoda za planiranje, Skupstine grada, Privredne komore, Smdikalnog veća, itd.), ispituje potrebe grada za usiugama, iznalazeći najkonkretnije mogućnosti za njihov razvoj. Grupa bi se starala o obezbeđivanju potrebnih finansijskih sredstava. OBRAZOVAN KOORDINACIONI ODBOR ZA SPROVOĐENJE POLITIKE I MERA U OBLA STI ZAPOSLJAVANJA Kako bd se planovi grupe pri Zavodu što brže i uspešnije sproveli, a i zato što u gradu ne postoji nijedno telo koje bi usmeravalo u jednom pravcu akcije za stvaranje usiova za brže zapošljavanje, na inicijativu Gradske skupštine 1 Zavoda za zapošljavanje obrazovan je Koordinacioni odbor za sprovođenje politike i mera u oblasti zapošljavanja. Ovo telo sačinjavaju 12 predstavnika beogradskih ustanova (Privredne komore, Gradskog sindikalnog veća, Gradske konferencije SSRNJ, Gradskog komiteta Saveza ornladine, Univerzitetskog odbora Saveza stude nata, Skupštine grada, Beogradske udružene banke, Zavoda za zapošljavanje itd.) čija je dužnost da potpomognu razvoj beogradske privrede. Zadatak Odbora biće, dakle, ne da stručno ocenjuje radove 1 predloge radne

' SiS sm®ol™ IZNAJU ‘ DA ,M ,E UDRUŽENA AKCIJA VISE USTANOVA U GRADU

gmpe pri Zavodu, već da, svojim uocajem, objedinjenim sredstvima svih ustanova čiji pred stavnici i sačinjavaju ovo telo, pomaze da bi se što brže oslvaiivao program upošljavanja. vt\a pnmer, na predlog Privredne Komore, osnovala bi se radna ™wf Zaoija ije su nsluge nepnodne gradu. Sredstva za kreobezbediće Beogradska udruzena banka, a radnu snagu zavod za zapošljavanje. Os/tall predstavmci če obezbediti prostonje, odobrenja za rad, olakSice u pogledu obaveza preraa zajednici, itd.). Koordinacion odbor će, takođe, pratiti mere koje drugti organi u gradu budu preduzimali. * * * Clni se da kompetencije Koordinaoionog odbora i materijalna sredstva kojima on raspolaže, garantuju izvestan uspeh. Ipak, niije na odmet pomenuti i sledeće: mnoge radne organlzacije same naglašavaiu da im je kvalifikaciona struktura zaposlenih nezadovoljavajuća. Tako bi kooidinacioni odbor u akoiii zapo šljavanja mladih stručnjaka morao prethodno tačno da utvrdi razliku između postojeće i potrebne kvalifikaoione strukture u privrednim i društvenim skižbama grada. Na taj način utvrdila bl se i stvarna potreba radnih organizacija za mladim stručnjacima, a aktivnost Odbora mogla bi se konkretno razvijati na tom planu.

B. LUKIĆ

Otvoren novi klub

NA FILOZOFSKOM FAKULTETU

Pre nedelju dana na Filozofskom fakultetu počeo je da radi novi klub, smešten u p>odrumu u prizemnim prostorijama koje su služile za skladište IM ndsu bile uppšte korišćene. (Klub će dobiti još jednu salu u kojoj je trenutno smeštena arhlva Filozofskog fakulteta). Pošto su prostorije bile zapuštene, uloženo je mnogo truda da unutrašnjost kluba dobije zanimIjiv i nekonvzencionalni izgled. Zidovi su obloženi tapetama od trske, svgtlo je diskretno, a za lustere i abažure upotrebljene su obične tegle i obojena sita. Klub poseduje nekoliko stolova za šah, -jedan TV aparat i gramofon. Radovi na adaptaciji prostorija za klub počeli su u aprilu ove godine. Glavni deo posla obavilo je preduzeće »Inženjering« a studenti su učestvovali dobrovoljnim radom. Sredstva su obezbedili Rektorat i fakultet. U klubu če se redovno održavati umetničke večeri, rekli su nam u FOSS-u Filozofskog fakulteta. Savet kluba, u kome se nalaze četiri studenta i jedan profesor našeg fakulteta, pratiče sve aktivnosti kluba kako se on ne bi pretvorio u kafanu. V. R.

OKTOBARSKE NAGRADE

U čast 20 .oktobra Dana oslobođenja Beograda među nagrađenima bdll su i neki naučni radnici sa Univeziteta. Oktobarsku nagradu Beograda za najbolja dostignuča u oblasti j društvenih nauka za 1968. godi ( nu dobio je dr Vuko Pavićevič, < profesor Filozofskog fakulteta za udžbenik »Osnovi etike«. Nagradu u oblastl matematičko-fizičkih d tehničkih nauka dobili su dr Aleksandar Despić, profesor Tehnološkog fakulteta, i asistent za hemijska, tehnološka i metalurška istraživanja dr Dragutin Dražić, docent Tehnološkog fakulteta. Oktobarsku nagradu za najbo-

CETIRI PROFESORA UNI VERZITETA DOBILO

Ije dostignuće u oblasti bioloSfcih i medioinskih nauka za 1968. ■ godinu dobio je dr Millć Grujlć, I proseor Medicinskog fafculteta, I za delo »Tuberkuloza pluća«. M. A.

ISELITI PRIVATNE STANARE

NA SASTANKU U STUDENTSKOM GRADU

- KAKO ISELITI 64 PORODICE KOJE STANUJU U STUDENTSKOM GRADU STANOVE ZA PRIVATNE STANARE TREBALO BI DA OBEZBEDE RADNE ORGANIZACUE U KOJIMA SU ZAPOSLENI, ZAVOD ZA SOCUALNO OSIGURANJE, OPSTINA ITD.

Ove godine broj mesta u doraovima je mali. Zato se, valjda, i odlučndje nastoji da se isele privatni stanari iz Studentskog grada, jer bi se na taj način dobilo blizu 400 novih mesta za studente. Svim privatnim stanarima koji su se pre petnaestak godina •samo privremeno, uselili u studentske sobe organi grada Beograda izdali su stambene dozvole. Tada je bilo predviđeno da se u blizini Studentskog grada podignu dve stambene zgrade za radnike sa Univerziteta. Ali, zbog nedostatka finansijskih sredstava izgradnja Studentskog grada bila je obustavljena. Tada je odlučeno da se zgrade, koje su bile pređviđene za radnike i službenike prodaju drugim radnim organizacijama .Tako su ovi stanari ostali bez obećanih stanova. Nedavno je formirana i komisaja koja je pregledala sve prostorije privatnih stanara, kao i rešenja na osnovu kojih su uselieni u studentske sobe. Ustanovlieno je, između ostalog, da izvestan broj stanara zauzima i po pet soba, a za njlh plača 130 dinara. Na nedavno održanom sastanku na kome su prisustvovali predstavnici Skupštine Srbije, Skupštine opštine, Univerzitetskog odbora SS, Rektorata i drugih organizacija (nisu dosli predsta\mici Gradske skupštine, Uni-

verzitetskog komiteta, Gradske lconferenoije SSRN i Izvršnog su biM pozvani), govorilo se o iseljavanju privatnih stanara. Ljude ne možemo jednostavno izbaciti na ulicu, a Univerzitet nema sredstava da im obezbedi nove stanove. S druge strane, iscrpU smo sva investiciona sredstva do 1970. godine, nemamo mogućnosti da gradimo novi dom, rekao je prorektor Gligorijević. Jedino rešenje vidim u zajedničkoj akciji Opštine, Univerziteta i Republike. To je bilo mišljenje i ostalih prisutnih pa je i prihvaćen predlog Komisije saveta Studentskog grada o izgradnji nov’ii stanova. Prema predlogu ove Komisije za stanare koji stanuju u Studentskom gradu i rade u ovoj ustanovi sredstva treba da obezbedi Republika ,Univerzitet i Radna zajednica. Ako jedan član porodice radi u Studentskom gradu, a drugi u nekoj drugoj radnoj organizaciji sredstva bi trebalo da obezbedi. 50 odsto dotična organizacija (van Studentskog grada), a 50 odsto Republika, Univerzitet i Radna zajednica. Za one koji samo stanuju ovde, a zaposleni su u nekoj drugoj radnoj organizaciji stan treba da obezbedl ta radna organizacija uz pomoć opštine na čijoj se teritoriji nalazi.

M. A.

Potrebno je još nekoliko hiljada mesta

Zbog raalog broja roesta u domovima, pomišlja se da se izvestan broj studenata usell u barake Omladinskog naselja kod Studentskog grada, koje su bez vode i grejanja. Ukupan broj mesta u svim studentskim domovima na Beograd skora univerzitetu iznosi 10270, (od toga za muškarce 7827 i za devojke 2443). Kada se ovaj broj uporedi sa ukupnim brojem studenata koji su ispunili, inače, vrlo stroge uslove predviđene Pravilnikom o načinu useljavanja i iseljavanja, ispostavlja se da je za nekoliko hiljada studenata isključena svaka mogućnost za stanovanje u domu. Ove školske godine je u predvdđenom roku, ne računajućd studente prve godine, za smeštaj u dom konkurisalo ukupno 7000 studenata (3000 studenata, od kojih mnogi imaju uslove za dobijanje mesta u domu zakasnilo je sa predajom dokumenata u predviđenom roku). Kako je na nekim fakultetima i školama bio neograničen upis na prvu godinu, naglo se povećao i broj brucoša koji ispunjavaju uslove za stanovanje u domu. I brucoši su podneli 7000 molbi, što je za oko tri puta više nego prethodnih godina, te je Pravilnikom precizirana granica od 350 dinara prihoda po članu domaćdnstva morala da se smanji na 150 dinara. Ova granica je, dakle, postavljena samo za studente prvc godine. Do sada je useljeno 2200

brucoša, a u domove će se useliti još, verovatno, samo oko hiIjadu. Plenum materijalne komisije UO BU izvršio je samo okvlmu raspodelu mesta po fakultetima i školama dok su studentd dobijali sobe na zborovima studenala, u skladu sa Pravilnikom o načinu i uslovima useljavanja i iseljavanja. Međutim, kako veliki broj studenata nije mogao dobiti dom, preko hiljadu molbi i žalbi stiglo je Univerzitetskom odbom. Odbijene su sve molbe i žalbe osdm onih u kojima je kao glavni razlog navedena bolest, a takvih je bilo samo 300. Prema sadašnjem stanju mo•že se očekivati da će u postojeće

ZA STUDENTE KOJIISPUNJAVAJU SKOLSKE USLOVE ZA DOM

N. RADOJEVA

studentske domove moći da se usele studenti starijih godina koji po pooštrenim kriterijumima ispunjuju materijalne i školske uslove. Zbog toga je neophodno što brže pronaći nove prostonje u kojima bi stanovali neuseljeni brucoši i oni studenti kojima bi, prema üblaženom kriterijumu, trebalo dati mogućnost da stanuju u domu i stvoriti im uslove za studiranje. Zato se sada pomišlja na adaptadju Omladinskog naselja kod Studentskog grada, iako ove barake nemaju ni grejanje ni vodu... Jedino bd već poraoć i podrška van Univerziteta bila efikasna u ovoj situaciji.

B. L.

CRTE2I

BRUCOŠKO VEČE BEZ BRUCOŠA

NA PRAVNOM FAKULTETU

U prepunoj »petici« na Pravnom fakultetu održano je bruooSko veče. U programu su učestvovali: satidčna grupa »13«, OKUD »Jtikica Jovanović-Spanac«, VIS »Juniori«, pevači, Steta što je ovo ponajmanje bilo brucoško veče, Posetloci su bili uglavnom studenti starljiih godinai i njihove kolege sa drugih fafculteta, Sav prlhođ sa ovc priredbe namenjen je deci iz Bijafre.

M. A.

Zaključci ili redovne sednice Konferencije SKS Beogradskog univerziteta održane 17. X 1968. god.

Univerzitetska konferencija ističe da se od vaniredne sednice održane 24. juna, na Beogradskom univerzitetu odviijala živa poliitička aktiivnosit. Ova aktdvnost bila je u duhu Smemica, Rezolucije X plenuma CK SKJ i ostalih u međuvreraenu donetih dokumenata Univerzi tetskog komiteta, Gradskog komiteta, CK SKS i CK SKJ. Konferendja izražaiva punu podršku stavovima koje je zauzimao Univerzitetski komitet, kao 1 akdjama koje je sprovodio između dve konferencije. Prihvatajući uvodno izlaganje predsednika Konferencije, Konfarencija konstatuje sve veći stepen idejnog jedinstva članova SK na Beogradskom univerzitetu kako u pogledu opštih dmštveno-ekonomskih 1 političkih problema zemlje, tako i na posebna univerzitetska pitanjai (reforma, samoupravljanje, položaj studenata). Konferenciija veoma pozitivno ocenjuje jačanje idejnog jedinsbva komunista na Univerzitetu 1 istice da se komuidsti, razvijajuči idejnu i poiitidku akdju, uspešno razgraničavaju od stavova i akcija stranih politici Saveza komunista 1 koncepcija samoupravnog razvo ja našeg društva, počev od težnji ka političkom pluralizmu 1 anarholiberalizmu do zastupanja b|rokratsko-etatističkih rešenija. Komunisti na Beogradskom uni/verzitetu su jednodušno i odlučno podržali stavove Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslaviije povodom intervendje pet zemalja Varšavskog ugo vora u CSSR i najaktivnije se založiti na ostvariivanju zadataka u odbrani zemlje, U narednom periodu organizadja Saveza komunista na Univerzitetu posvetiće posebnu pažnju radu sa mladim komunistima u cifliju što bržeg i što adekvatnijeg uključivanja mlade generadje u aktuelna politička zbivanja kao aktivnog i odgo vomog činiooa. Uklapanje Univerziteta u sve društvene tokove naše socijali-

stičke zajedndoe posebna je briga Savezai koraunista. Savez komunista će učniti najveći napor u podsticanju svih procesa racio nalizacije i integracije na Univerzitetu, čdiji je cilj izgradnj /. visokoškolskih ustanovai koje bi odgovarale savremenora svetSkom nivou nastavnog d naučnog rada, uzimajući u obzir potrebe naše zajednice i realne mogućnosti naše sredine. Zato če se Savez komunista na Univerzitetu naročdto zalagati za koardinadiju aktivnosti svih zain teresovamh struktura, pošto reforma Univerziteta zahteva i najšire i najkvalifikovaniije učešče svih političkih i stručnih tola. Konferencija je načelno odo-. brila stavove referata o samoupravljamju na Univerzitetu. U oceni dosadašnjih rezultata u razvijanju samoupravnih institudja na Univerzitetu, Konferencija smatra dai se moraju imati u vidu kako slabosti, tako i dostignuća i uspesi. Opravdane su kritike u kojima se ukazuje na pojave zaostaijanja i otpore koji se pružaju afirmisanju samo upravnih odnosa u našim ustanovama. S dmge strane, neprihvatljivai su gledišta koja negiraju postojanje bilo kakvih rezultata i ističu Univerzitet kao primer sredine u kojoj su samoupravni odnosi najslabi/je razvijeni. Konferencija posebno podvlači značaj učešća studenata u samoupravljanju na Univerzitetu. Zborovi studenata, nastavnog i administrativno-tehničkog osoblja treba dai imaju značajno mesto u izgradnji samoupravnog mehanizma i života na Univerzitetu. Pri utvrđivanju položaja, uloge i kompetencije zborova potrebno je dai se imaju u vidu sve različitosti u pogledu brojnosti, strukture i procesa rada pojedinih fakulteta. Fakultetima treba omogučiti što veću sdobodu u samoupravnom konstituisanju. U ostvarivanju racionalizadije i integradje nasta vnog i naučnog rada treba podržati sve odluke što slobodnijeg povezivanjai fakulteta, kate-

dara, naučnih instituta i pojedi nih naučnih radnika. Konferencija prihvata sadržaj referatai o samoupravljanju i kao rezime dosadašnjih diskusija i kao pregled mogućih rešenja za budućnost, ukoliko ova rešenja proističu iz do sada izraženih stavova univerzitetske sredine. Od naročitog je značaja da se Savez komunista suprotstavi pojavama neprincipijelne familijamostl, grupaišenja, privatizacije katedara i monopolizma raznih vrsta, Siroka politizacija Univerziteta do koje je došlo naročdto poslednjih meseci predstavlja veomai pogodan okvir za realizaciju navedenih krupnih zadataka. Uz svu složenost i protivrečnost junskih događaja, u njima je stvoren jedan izvanredno živ interes za socijalne i političke probleme Univerziteta i čitavog našeg društva, kao i rešenost studenata, nastavnika i sveg ostalog zaposlenog osoblja da se aktivno angažuje na rešavanji> svih preoblema. Tu neospomo pozitivnu tekovinu junskih događaja Savez komunista je dužan da očuva, u najtešnjoj konstruktivnpj saradnji sa ostadim društvenim snagama, ne postavljajući se kao faktor koji deluje izvan dmštva, nego kao deo dmštva sai pravima i odgovomostima, svestan s\ r oje uloge u tome društvu. Konferencija se složila da predloži statutamu izmenu prema kojoj bi mandat konferencije tarjao jednu, a ne dve godine, jer se na današnji način onemogučava potpuna ravnopravnost studenata prve godine i odiaže mogućnost njihovog blagovremenog učešča u radu. Konferencija je konstatovala živu pretkongresnu aktivnost uoči VI Kongresa SKS i IX Koi> gresa SKJ i ukazala na potrebu da se ova aktivnost još više poveća. Koneferencija je aklamacijom predložila druga Tita za doživotnog predsednika SKJ. KONFERENCIJA SKS

Najezda brucoša

KRG7. STUDENISKE GRADOVE I GRADICE Ove godine interesovanje za upis na pojedine fakultete i škole u Kragujevcu bdio je iznad očekivanja. Fakulteti nisu mogli da prime sve kandidate. Zato su mnogi svršeni srednjoškolci morali da »biraju« svoj budući poziv upisujući se tamo gde su niogli, Ovo naročito važi za tehničke fakultete i škole. Tako je, na priraer, na Mašinskom fakultetu od prijavljenih 328 kandidata primljeno 206. TEKST I SNIMAK: S. SUTIC

1968/22

STUDENT

5.