Топола

Predgovor.

Baveći 'se više gođina obučavanjem francezkoga jezika clržao sam se raznih metoda, dok najposlje nisam došao do uvidjenja. da je metoda dra. Drag. Ploetza jedna od najboIjih. a osobito prikladna za zajedničku obuku u školah, stoga sam se evo odlučio, I. dio ove slovnice prirediti za naše škole i privatnu obuku. Pošto su Ploetzova djela uvedena kao školske knjige nesamo u Njemačkoj, već i u Austriji u svib cislajtavskib pokrajinab, misbo sam, da ću veću uslugu učiniti našini učiteljem, ako priredim za naše škole njegova djela, koju su jur trideset i više izdanja doživila, nego da se dadem na veoma težak posao, da sam kakovo originalno djelo uapišem ; a znamo da je mnogo zahvalnije i koristnije poslužiti se izkustvom priznanib učitelja, te izcrpsti njihov mnogogodišnji rad i izkustvo za naše potrebe. Priredjujuć ovo djelce obazirao sam se na brvatski jezik, na koliko mi je mali obseg ove knjige dopuštao, i na koliko sam mislio, da je neobhodno nuždno comparativno postupati. Kod brvatskih zadaća, koje će učenici morati prevadjati na francezki. trsio sam se, da bude jezik valjan i čist, i s toga sam volio neke vlastitosti ffanceštine metnuti u zaporke, nego li udariti pravcem. koji se s obukom nmterinskoga jezika nebi slagao. Za označenje izgovora uzeo sam iz njemačkoga jezika tri slova i to a, o, ii, kojib će izgovor biti našim učenikom dovoljno poznat. Mogao bi mi tko prigovoriti, zašto se nisam držao strogo hrvatskib slova ili uzeo iz staroslovenštine slova ili znakove koji bi posve odgovarali; tomu mi je primjetiti, da se sa slovi, koje mi danas u književnom jeziku rabimo neda francezki izgovor niti približno označiti, a staroslovenština neće biti poznata onim učenikom, kojim je ovo djelo namienjeno.