Топола

nijih, U osvit toga svetčanoga dana zaklanja se u slobodni Dubrovnik njeki starac iz primorja dalmatinskoga, koje stenje pod opakom i okrutnom tudjom vlašću; taj starac slavi slobodni i sretni Dubrovnik a oplakuje zarobljenu i nesretnu Dalmaciju. Ali već se počeo izopačivati život slobodnih Dubrovčana, počela je mah otimati razkošnost, pohlepa za lastnim uživanjem, bezputna strast. Ta pokvarenost počela je podgrizati korien slobedi dubrovačkoj; to se pokazuje upravo kod izbora najljepšega momka i najljepše djevojke. Njeki Grdan, bogat a ružan, podmitio je sudije, te oni izreknu, da se Dubravka kao najljepša djevojka ima vjenčati za tobože najljepšega Grdana. No kad se u hramu boga Lera, to jest boga Ijubavi, već sprema ono vjenčanje, zaprieči ga bog Lero čudesnimi znamenji, pak se po pravednoj želji svega puka vjenča Dubravka za Miljenka, koji je doista najIjepši i najčestitiji momak, i koji se od ma!a s Dubravkom miluje. Tako se održaje stari dobri običaj, božici slobodi prinose se darovi, njoj na čast pobacuju se skorašnje mane, i napokon sav narod slavi slobodu žarkom pjesmom. Svaki čitalac Gundulićeve »Dubravke« bit će rad znati, zašto je Gundulić baš onako spjevao svoju dramu? Sto je u njoj osnovano na istinitih prilikah dubrovačkoga i dalmatinskoga života, a što je Gundulić kao pjesnik domislio i dodao ? Na ta pitanja možemo po pouzdanih poviestnih viestih prikladno odgovoriti, i time smisao i sastav »Dubravke« temeljito razjasniti.

XI