Топола

39

poznata kao dukljanska kraljevina. 1 ) I banovina Bosna bijaše svoja, a srijemska banovina u ruku Bizantu. Tako je Petar Krešimir u prvi čas vladao jedino Bijelom Hrvatskom, Slavonijom i nekim gradovima dalmatinskim. Ho doskora zavlada on svim gradovima Dalmacije, tako da se više ne trgaju od Hrvatske za vrijeme cijele vladavine njegove i njegovih prvih nasljednika. Velikim sjajem i slavljem bude Petar Krešimir ovjenčan za kralja Hrvatske i Dalmacije. Ke samo mnogobrojni dvorski župani, bani, biskupi, već i načelnici gradova dalmatinskih nađoše se tom zgodom svi oko kralja. Tomu sjajnomu činu pribiva i papinski legat Mainard, koji je nastojao predobiti mladoga kralja za nove ideje zavladale u rimskoj kuriji. Iza krunidbe bio je i crkveni sabor u Spljetu. Latinski su biskupi, na čelu im učeni Lovrinac, nadbiskup spljetski, i sv. Ivantrog irski, iskali da se ukine slovjenska služba božja. K tomu zabrane hrvatskim svećenicima ženiti se, a koji nose bradu da ne smiju u crkvu (1059.). Zbog toga nasta velika uzrujanost u narodu pače i buna u nekim krajevima Hrvatske. Pimska je stolica poslala na to kao posebnoga poslanika među Hrvate kardinala Ivana, biskupa od Porta, koji je nastojao umiriti narod, jer da ne može buna više ništa pomoći, pošto je papa zaključke crkvenoga sabora spljetskoga već potvrdio. Ali uza sve to ipak sebi nijesu dali Hrvati uzeti svoga narodnoga jezika, već jedino prihvatiše obred latinski i običaje i zakone zapadne crkve, a jezikslovjenskiostaneidaljemeđu Hrvatima kao sveti jezik crkve (1061.) Zakljnčcima spljetskoga sabora združio je Petar Krešimir hrvatski narod konačno s evropskim zapadom i njegovom prosvjetom. On je kao vjeran sin katoličke crkve prema željama rimske stolice obrede i običaje latinske provodio u crkvi, čvrsto se nadajući, da će sada napokon i Latini u Dalmaciji dušom i tijelom prionuti uz državu Hrvatsku. Petar Krešimir bio je u svojoj unutrašnjoj politici, premda se je poklonio reformama rimske crkve, posve hrvatski kralj. Ka njegovu se dvoru govori hrvatski. Dvorski dostojanstvenici imaju imena i časti samo hrvatske kao djed, vinotoča, peharnik,

*) Dr. Fr. Hač k i: Borba južnih Slovena za državnu neodvisnost u XI. vijeku. (Rad jugosi, akad. XXIV.—XXXI.).