Топола

si etc? übi melius uti possumus hoc otio ? d) i übi übi = übicunque, gdje mu drago, gdjegod, übi übi est, Plaut. Ter. ; übi übi essent, Liv. 42, 57. übl-enmqne, bolje (-cunque), adv. 1) relativno, \ odj eg od, gdje vi u drago, s indik. (sr. quicunque), übicunque erimus ; übic. erit gentium, terrarum. 2) indef. bilo gdje mu drago, gdjegod, svagdje, * malum est übic.; -{• quidquid loquemur übic.; također Liv. 1,8, 3. Ascanius, übic. et quacunque matre genitus. Übii, orum, m. Übij i, germansko pleme, koje je nastavalo na desnoj obali Rajne u okolici Kolunja (Koln) kasnije na lijevoj obali; na- i pose Ara Übiorum, žrtvenik, sto su ga ZJbiji podigli po svoj prilici Augustu na čast, blizu kojega je nastalo mjesto istoga imena, možda Bonn. Odi. Übius, adj. übijski, Tac. übl-nam gl. übi 1). übi-quaque, adv. (u tmezi) gdjegod, gdje mu drago, Plaut. übi-qne, adv. svagdje, svuda, bilo gdjemu drago, omnes qui u. sunt ili nati sunt (od toga se razlikuje übique = et übi); onerarias naves, quas u. possunt, deprehendunt; qui u. probra praestabant, ii etc. uM-flbl gl. übi 2) d). fibl-vTs, adv. [ubi i volo] gdje ti drago, bilo gdje mu drago, svagdje. Ucalegon, ontis, m. Uka l e g on, jedan Trojanae, U. ardet = kuća TJkalegonova, Verg. iidus, adj. [stegnuto od uvidus] vlažan, mokar, * litus, * paludes; * humus; * oculi; * palatum; * vina, tekuća; * salictum oer raste na vlažnu zemljištu); * uda mobilibus pomaria rivis, natapani; * Tibur; * Notus (jer kišu nosi); * rami, sirove, * tempora uda Lyaeo; * aleator, natrUšen, * iter vocis udae = grlo ; * mek, vitak, pogodan, apium, sočan; argilla; lora et funes. Ufens, tis, m. Ufent, rječica u Laciju. Odt. -tinus, adj. ufentski. ulcbro, 1. [ulcus] učiniti, da se gnoji, ožuIjiti, nondum ulcerato Philocteta morsu serpentis; (Hor ) lumbos mulo, tovarom; * tp. non ancilla tuum jecur ulceret ulla puerve, „raniti srce“. ulcerosus, adj. [ulcus] 1) \ pun oirova, 6irbvit. 2) * tp. jecur ranjeno srce (ljubavlju) ; sr. ulcero. ulciscor, ultus sum. dep. 3. osvetiti, 1) osvetiti se komu, kaj ati koga, pokarati, kazniti, alqm; injuriam; scelus ; mortem alejs, osvetiti; pas. quidquid sine sanguine civium ulcisci nequitur, Sali.; ob iras graviter ultas, Liv.; multa ossa patris, Ov. 2) osvetiti koga, patrem; se.

ttlcus, gris, n. * f Čir, prlšt; tp. ranjava mjesto, tangere u., dirnuti u ranu, u nježnu stvar, Ter.; quidquid horum attigeris, u. est, ranjava, ne vrijedi mnogo. uligo, inis,/. [ mjesto uviligo od uveo] vlaga zemlje, * pinguis humus dulcique uligine laeta; * locus uligine profunda, močvara, baruština bez dna; uligines paludum, močvare, bare. Ulixes, (ne Ulysses), xis, xi, (pjesn i ei), m. Uliks, lat. ime Odiseju, sinu Laertovu (Laertes), mužu Penelopinu, kralju itackome. Slavan s razboritosti i s lukavosti i radi dugotrajna tumaranja po svijetu iza zauzete Troje. ullus, adj. (demin od unus preko * unulus, zato, gen. ius, Plaut. jedn. i, Truo. 2,2, 38.; dat. -i), ikoji, itko, ikakav, negacijom nikoji, nijedan, nitko, nemo ullius (nikoje) rei foit emptor cui etc.; estne u. res tanti ut etc.? si u. mea apud te valuit commendatio etc.; nedum ut u. vis fleret; sine u. dubitatione, vituperatione, bez ikoje sumnje, bez prikora; alterum minus mirum, fortiorem, spe ulla teneri, Cio. fam. 5, 18, 3.; dum praesidia ulla fuerunt (pokazujući na praesidium, kojemu se ujedno nadao: sed mox nulla fuerunt) , in Sullae praesidiis fuit, Cie. p. Rose. A. 48,128.; cujus rei neque index neque vestigium aliquod neque suspitio cui quam esset ulla = cujus rei et vestigium omne deesset et nulla esset suspitio cui quam, Oie. Verr. 5, 62, 161.; qui neque exercitationis ullam viam neque aliquod praeceptum artis esse arbitrarentur = non esse ullam viam et tollebant omne praeceptum Cio. de or. 1,4, 14.; magis quam in alia re; haud scio an ullus, gl. quisquam; supst. (rijetko) neo ulli verbo male dicat, Plaut.; iter ulli (komu) per provinciam dare, Caes. b. &. 1,7, 3.; nemo ullius (ni na šta) nisi fugae memor, Liv. 2, 59, 7., nec prohibente ullo, i bez ičijega itd., Liv. 5, 40. ulmeus, adj. [ulmus] (Plaut.) brestov, virgae ; u šali, u. fleri, pobrijestiti se, prbsibdn biti. ulmitriba, ae, m. [ulmus i tq( 3<o] taribrijest = koga više puta brestovim šibljem prbšibaše, jedn. Plaut. Pers. 2,4, 7. ulmus, i, f. brijest, Verg.; Acheruns ulmorum . gl. Acheruns, ulna, ae, f. [ulćvrj] upr. lakat; odt. 1) * ruka, ulnis alqm tollere , attollere, uzeti na t ruke, ulnis amplecti, zagrliti. 2) *la k a t L (mjerilo). ! ulter, tra, trum, ne upotrebljava se u pozit. k 1) ■ ulterior, ius, oris, komp. 1) o prostoru: s onu i stranu, ono str an, odt. udalj eniji, Gallia u. = Transalpina; u. pars orbis; provincia;

1099

übicumque—ulter