Топола

ars, tis, f I. po inteligenciji 1) umjetnost, lijepa umjetnost i u plur. tako zvane lijepe ili plemenite umjetnosti i znanosti (glazba, pjesništvo, filozofija, govorništvo, poijesništvo, artes liberales, ingenuae, ingenuae et humanae; humanitatis ili artes quae ad humanitatem pertinent; ars dicendi, disserendi, fingendi; gymnastica, musica; oratoris, oratoria, rhetorica, ars ratioque picturae; * tragica; * materna Kaliopina = umjetnost pjevanja , * carminis, pjesništvo, osobito lirsko. No budući da stari nijesu tako taeno razlikovali pojmove umjetnost i znanost, kako se to danas čini, zato se upotrebljava riječ ars, 2) a) n svakoj znanosti u strožem smislu, pa i znanstveni sustav b) o svakom rukotvorstvu, obrtu ili o nižim umjetnosi ima (artes illiberales, sordidae); ars earum rerum est, quae sciuntur; artium omnium laudatarum procreatrix quaedam et quasi parens ea quam philosophiam Graeci vocant; ars gubernatoris, gubernandi, (Quint.) imperatoria, (Ov.) medendi, artes medicae; 3) ars znači teorij u koje umjetnosti ili znanosti prema praksi res mihi videtur esse facultate (= u praksi ) praeclara, arte (= u teoriji) mediocris; ad artem et praecepta revocanda; ex arte dicere, scribere po pravilima umjetnosti ; si arte caret ako nema umjetne teorije, ako li je bez umjetničke ćuti; (Quint.) omnium quaecunque docemus, hoc (stoga) sunt exempla potentiora etiam ipsis quae traduntur artibus = artis praeceptis! * ars cenarum. Odatle znači artes i učevne knjige o govorništvu, artes oratoriae rhetorum, antiquae. 4) vj eš tina umijeća, opus est vel arte vel diligentia; * arte canere; arte laboratae vestes; * plausus tunc arte carebat nije bilo umjetno ; * arte vincere. 5) artes umj etnina, umjetno izve'deno djelo. 6) Artes Muze, Phaedr. 11. po moralu 1) dobro ili zlo nastojan je, pravae artes animi, bonae, eximiae, malae; in bonis artibus retinere; * hac arte Pollux attigit igneas arces; illud quod cecidit, arte corrigas mudrim vladanjem, Ter.; * arte emendare fortunam; * artes atque modi znati ' što i kako. 2. hitrina, majstorija, pletka, suis artibus, fraude et insidiis; f summis artibus svakojakim hitrinama i majstorijama; + artes gratae Ijuvene hitrine, kojima tko gleda, da komu omili. Arsaces, ae, m. \)Anaaxrig\ Arzak, prvi kralj u Partiji oko god. 250. prije Is. Just. Odatle Arsiicldes, ae, m. Arzaković i Arsacidae, arum, m. pl. Arzakovici, Tao. Just. Arsaiuosilta, ae,/. \)A(>aapč>auTu\ Arzam ozata, tvrđava u velikoj Armeniji, Tao.

Arsinoe, es, f. [‘ Anacvotj] Arzinoja 1) kći Plolemeja Auleta, mlađa sestra Kteopatrina. 2) žena Lizimahova i poslije brata svoga Ptolenieja Filadelfa. Artabanus, i, to. [’ Aoiafinvog] Artaban, 1) vođa tjelesne straže, koja je übila perzijskoga kral ja Kserksa, Nep. 2. Arzaković, kralj pariški, Tac. Just. Artarasdes ili Artuasdes, is, m. Artavazđ, ime više kraljeva armenskih. Artaxata, orum, n. ili Artaxata, ae, f. glavni grad u velikoj Armeniji. Artaxerxes, is, m. Artakserk's, ime mnogim kraljevima perzijskim. arte, ado. s komp. i sup. [artus] 1) a) tijesno, stisnuto, tigna artius illigata tenentur; artius complecti aliquem; u prilici, illud arte tenent; artius astringere rationem, artissime constringere sententiam, h) gusto, usko, signa artius collocare; artissime ire. 2) trop. jako, tvrdo, arte et graviter dormire; milites arte colere, vojnike stezati, alicui arte modum statuere; * artius appellare aliquem čije ime kraće izgovoriti; -j- aliquem arte, artissime amare svesrdno. Artemisia, ae, /. ['Agrtpialu} Artemizija, kraljica u Kariji, koja je podigla mužu svomu Mauzolu krasan spomenik (Mausoleum) u HaUkarnasu. ArtSmlsium, ii, n, [Aoriplaiov] Artemizij, rt i primorski krnji na Fubeji s mjestancem istoga imena prema Magneziji, Nep. arteria, ae, f. [iloirjofa] 1) grkljan, dušnj Aci, i -f- u plur. 2) bilo, žila kucavica. arthriticus, adj. koga udovi bole, kostobolan. artlculatim, adv. [articulus] 1) ud po ud; komad po komad aliquem concidere, Plani. 2) trop. o govoru; d trži to, razgovijetno, aliquid artlculatim distincteque dicere, artlcttlus, i, to. [artus] ud, članak, alces crura sine nodis articulisque habent; ipso in articulo, quo jungitur capiti cervix; dolor illi articulorum ulozi; * chiragra contudit articulos. Odatle (pjesn.) članak, osobito prst, auxerat articulos macies, Ov. 2) u biljke kdljenoe, sarmentorum. 3j trop. a) o govoru: članak, odsjek, čest, articuli membraque. b) o vrmienu: trenutak, Čas in ipso articulo u odlučni čas, u samu horu; in quo articulo rerum mearum u koje nezgodno vrijeme po me, Ourt. o) f red, per eosdem articulos et gradus redovi i stupnjevi časnih služba. 1. artifex, icis, m.if [ars i facio] 1) a) umjetnik, umjetnica, majstor artifices scaenici ili samo artifices; Graeci dicendi artifices; artifex improbi nadriljekar; Aristoteles, politus scriptor artque artifex; preneseno, in ambi-

111

ars—artifex