Топола

25

U to je doba Rusija bila već malo odahnula, jer je Napoleon konačno bio skršen, te je mogla kod Porte nastojati, da se ispuni osma tačka bukareškog mira. I doista Porta popusti i dade nalog vojskovodji rumelijskom valiji, da učini sa Srbima primirje i da im dade neke ustupke.

Taj treči ustanak, koji je Karadjordjev vojvoda Arsenije Loma započeo bio na cvjetni četvrtak godine 1815., a nastavio ga knez Miloš Obrenović, trajao je svega do 14. jula te godine. Primirjem u Cupriji, kojim je završen bio taj ustanak, dobila je Srbija unutrašnju samoupravu u toliko, što je u Beogradu osnovana Narodna Kancelarija od dvanaest knezova na čelu sa baš-knezom Milošem. Ta kancelarija imala je pravo, da sudi Srbima za veče zločine, no ako je koga valjalo smrću kazniti, taj se imao predati paši na pogubljenje.

Na glas o tom, da je u Srbiji buknuo ustanak, crnogorski vladika Petar I. naumio je bio da sa Crnogorcima podje u pomoč ustanicima u Srbiji. No kad je doznao, da se Karadjordje nije vratio iz Rusije te da je taj ustanak započet bez njega, okanio se svoje namjere, rekavši: »Ustanak je umiren prije nego što je započeo«.

I sama živa istorija Karadjordjeva doba, narodni guslar slijepac Filip Višnjič, koji je ne samo pjesmom obesmrtio podvige Karadjordja i njegovih junaka nego i takodjer guslama sokolio i hrabrio srpske ustanike, nije pripisivao velike važnosti drugom i trečem ustanku te ih nije ni ovjekovječio pjesmom.