Топола

27

Varoš Hotin leži na đesnoj obali riieke Dnjestra blizu austrijske granice. JVHjenjala je često gospodarc, čas je pripadala Turskoj, čas Poljskoj, čas Austriji, ali bukareškim mirom od godine 1812. pripala je sasvim Rusiji. Danas pako poslije svjetskog rata dodijeljena je kraljevini Rumuniji. Znamenito je tvorničko mjesto. Hotin broji sada preko dvadeset hiljada stanovnika, koji su večinom židovi i unijati.

Cim je Karadjordje stigao u Hotin, doznao je, đa je Hadži Prodan digao ustanak i da taj ustanak napreduje To ga je veoma obradovalo. No ta radost nije trajala dugo, jer mu je uskoro stigao glas, da je Hadži-Prodanov ustanak ne samo pomoču kneza Miloša ugušen, nego da su mnogi Srbi pohvatani, pogubljeni i čak živi na kolje nabijeni. Taj nepovoljni glas navede Karadjordja, da sazove sve u okolici Hotina nalazeće se vojvode u Hotin na dogovor, na kojem riješe, da pošlju ruskom caru Aleksandru 1. molbu, da poradi kod Porte, nek obustavi zulume Turaka protiv Srba. U to stigne Karadjodju glas o tom, da je njegov vojvoda Arsenije Loma na cvjetni četvrtak 1815. digao ustanak, u kojem je sam Loma mučki poginuo, ali da se tome ustanku, na navaljivanje u Srbiji zaostalih Karadjordjevih vojvoda, pridružio i knez Miloš Obrenović. Ujedno bude izvješten, da se vojvode koji su se bili sklonili u Srijem, svi nanovo vratili u Srbiju u svrhu ustanka. Taj ga glas veoma bbraduje te odmah sazove, dogovora radi, ponovno sve vojvode u Hotin i predloži im, da se obrate pismeno na ruskog cara, da mu jave, da se srpski narod uslijed zuluma turskih digao na oružje, i da ga zamole, nek bude na ruci srpskom narodu. U isto vrijeme dobije Karadjordje od vojvode Miloša i drugih vojvoda tajni poziv, da dodje u Srbiju; ujedno mu stigne i od prote Nenadovića glas, da ustanak srpski dobro napreduje. Na te povoljne glase Karadjordje pošlje tajno vojvodu Vujicu Vuličeviča u Srbiju do kneza Miloša sa informacijom, da je u Topoli pred odlazak svoj zakopao pod topolskim gradom u