Топола

28

jednoj kumbari dvanaest hiljada dukata, i sa uputom, kako da se taj novac upotrebi u svrhu ustanka, i da će on takodjer doći u Srbiju, čim se prethodno sporazumije sa ruskim carem Aleksandrom I.

Čuprijsko primirje od godine 1815., kojim je završen bio treči ustanak, nije zadovoljilo Karadjordja te on u dogovoru sa srpskim vojvodama u Hotinu riješi, da lično ode u Petrograd do ruskog cara, ne bi li u ovoga izradio, da se zauzme kod Porte, da Srbi dobiju povoljnije uslove za mir. I odista po najvećoj zimi godine 1816. ode u Petrograd sa vojvodom Jakovom Nenadovičem.

Karadjordje je u Petrograd otišao sa najljepšim padama, koje je za cijele svoje vladavine gajio u svom srcu, nairae da če Srbe od sviju strana ogrijati sunce i da će svog neprijatelja pobijeđiti uz božju pomoč i zaštitom ruskog cara Aleksandra 1., koga je Karadjordje uvjek smatrao pokroviteljem srpskoga naroda.

Aleksandar 1., car i samodržac Rusa, vladao je ruskim carstvom od 1801.—1825., dakle kroz cijelu Karadjordjevu vladavinu. Aleksandar I. bijaše vladar čovječan i težio je samo za mirom. U najodsudnijim časovima svoga carstva, pri navali Francuza godine 1812., kad je Napoleon I. htio da skrši rusku moč i kađ je na Rusiju poveo vojsku od »dvanaest naroda«, Aleksandar umio je izazvati nacijonalni fanatizam svoga naroda tako, da su Rusi, držeči se uvijek defenzive, obarajući i uništavajuči sve iza sebe, uzmicali pred Napoleonom .sve dok ga, 14. septembra 1812., ne domamiše i umamiše u samu Moskvu, koju su prije toga sa sviju strana zapalili. Zaman je Napoleon unutar golih moskovskih zidina mjesec dana očekivao 5z Petrograda odgovor na svoju ponudu o miru: morade 19. oktobra te godine sa izmučenom i proredjenom vojskom povlačiti se. Nu uslijed silnih napadaja Rusa i strašne zime bude mu vojska gotovo :sva smlavljena, te je jedva sa petnaest hiljada mo-