Филателиста

а: V.. odnosno carte maximum? Kolorisana karfa, bolje izrade, izrazita marka (100%0 za cartes-maximum) zalepljena na 2— mm od ivice karte u pogodnom uglu. Čilak čist žig mora biti ceo na karti, zahvativši samo ugao marko.

Pošto se slanjem preko pošte mogu o= štotiti prljavim žigom, ili se mogu ргејоmili, u poslednje se vreme praktikuje slanje, мес зргепјешћ maksimuma, u pismu.

И СТ

Миа ЕР и a,

Биш НОУ НЕ, РЕН E – Цнан

> ПЕН

Жао ргишеге зјоргосепнић јојо саме = maximum donosimo: sliku Bosanka iz se-_ rije »Zeliba« i sliku Maršala Tita, izdanja”

za 1 maj 1950. O

IU zemljama zapadne Evrope izdaju se spocijalni katalozi za kartolilateliju. Poznat, je, i kod skupljača vrlo роршагап |апсизку katalog w»Cataloguc prix-courant de cartes maximum, koji izlazi u moesečnim sveskama.

Naročito su oseiljive za Жоозапје саг-

Te pholos, Jor se Žig na njima nc osuši doмођпо ро nekoliko dana. Potrebno je stoga odmah posle žigosanja Žig osušiti rapavom hartijom, a ne upijačem, koji prlja; zatim svaku karlu pažljivo staviti u knjigu i ne dirati je nekoliko dana.

Kao primer carte T. C. V. donosimo kartu sa slikom grada Chemulpo, (sada Sinčon, luka Seula, glavnog grada J. Koreje, na zapadnoj obali) sa Japanskom markom žigosanom 1911 g. (Koreja je bila pod japanskom okupaciom od 1905 do 1945 godine). Kod ovakvih karata sa slikama gradova žig mora biti poštanski žig dotičnog mosta.

Z. SABO

Kartolilatelija daje velike mogućnosti u vaspilnom i poučnom pravcu, jer se, sem malim crtežima na markama, još više cricžima na kartama proširuje obim interesovanja za le crieže, za njihovo značenje; a |ај ргоširen obim inleresovanja znaino dopunjava i znanje iz mnogih naučnih oblasti, koje se već poseduje, a omladini pomaže i pruža роčelna znanja iz raznovrsnih oblasti nauka i kulture.

EB

5)

АГСОТТ, Гошза Мау (29. XI. 1832. Сеттатомт, 5. А. р. — 6. 11. 1888, Сопcord, S. A. D.), novoelista i pisac za decu. Već u mladim godinama nalazi da ireba da učestvuje u izdržavanju porodice, fe stupa u službu, gde se bavila šivonjem 1! роџсамаnjem doce; kasnije radi kao učiteljica. Od 1860 objavljuju se njene pesme i skice u Pılantic Monihly-u. Njena prva knjiga bila je izdata 1854 g. (Flower Fables). Za vreme Gradđanskog rata bila je bolničarka u Geor= goetown-u; ı odavde je slala svojoj porodici pisma, koja su kasnije pregledana, za štampu

sredena ı izdata 1863 g. (Hospital Sketches); ona su bila primljena od čitalaca sa oduševljenjem; — zatim sleduje njena prva novela 1804 g. (Moods). Godine 1867 postaje izdavač dočjeg lista Morry's Museum. Međutim, ona je postala čuvena svojom autobiogralijom, najpopularnijom knjigom za decu onog мтеmona, Little Women u 2 dela, od kojih je prvi bio izdat 1808, a drugi 1800 g. Obe knjige bile su prevedene na više jezika. Posle ovog uspeha izdala je više knjiga za decu. Njoni dečaci i devojčice u ovim. knjigama su tipični za fimeriku toga doba. Ona

193

| Ји "| ош с