Филателиста

придајући им синоним неозбиљности. Филателија сили на уредност, јер без уредности не може бити филателије. Ако је човек уредан у животу, биће уредан и у филателији, као и обратно. — Филателија, поред

своје чисто идеалне стране, побуђује у фи-

лателисти и меркантилни дух, пошто он с временом почиње да цени збирку и са материјалне стране, калкулишући са њеном стварном вредношћу, буде ли данас-сутра услед невоље или нерада, присиљен да прода збирку, или у крајњем случају, да је припреми за своје наследнике. |

Ето, све те лепе и корисне особине наб, филателисте, све више везују за нашу фи-

- лателију и чине да се круг филателиста све

више шири, а тиме се све јаче истиче њена важност по народно просвећивање и озбиљкост резултата који проистичу из занимања маркама.

Поређење занимања филателијом са другим занимањима показује да је филателија не за потцењивање, већ да заслужује да се њоме бави што шири круг ради разноврсних користи које се њоме постижу, а нарочито би на њу требало упућивати омладину, која од ње може имати и пау O и васпитне користи.

Мани

Ne mnogo davno uvedeno filatelističko specijalno područje, malksimafilija, pridobija bez prestanka nove privrženike: maКата ође, Која skupljaju karte, veoma brižljivo birane, marke i žigove po propisima o kartama maksimum. koje su ustanmovili „les Maximaphiles Francais“ do. kraja 1945 godine. Prenosimo iz „La Philatelie FPrancaise“ ove propise za naše či-

taoce, Koji se skupljanjem tih Кагаја bave. РЕВМСТЈА

Karta maksimum je filatelistički objekat, čija tri osnovna elemenfa: marka,

karta i žig pretstavljaju među sobom maksimum saglasnosti predmeta (slike), mesta i vremena.

Od Udruženja „Nes Maximaphiles Erancais“

Betaljnija objašnjenžja,

1) Karta maksimum je filatelistički ob= Jekat, koji se sastoji iz jedne ilusfrovane poštanske karte, čija je slika istovetna sa slikom na poštanskoj marci, koja je nalepljena na strani sa slikom dotične karte.

2) Marka, prilepljena na karti, je žigosana u mestu, koje ima direkine veze sa njenim predmetom (slikom). ji

3) datum žigosanja, kad se radi o žigosanju običnim žigom, freba da je iz vremena, ikad je marka bila u prodaji, i ima , prednost sa danom njenog puštanja u fečaj, ili mače s danom njenog povlačenja iz tečaja.

Ж PRAVILA A. — Pravilo o saglasnosti među ргедте та

Saglasnost među predmetima (slikama) marke i karte proisticaće iz upotrebe jedne ilustrovane poštanske karte, koja je postojala pre pojave marke ili nekog dokumenta, koji je isto tako prethodio mar=ci„i čija je reprod bs. aaatorizovana.

"Опа пе može ibit: dobivena ni fotografijom ni crtežem Корапшт 5а тагке 1 njome inspirisanim, niti, najzad, reprodukcijom studije gravera marke.

Zaključak: Saglasnost ideja

Ако je alegoriski predmet marke takav, da ga ni jedna karta hiti kakav dokumenat ne bi mogao povezati sa stvarnošću činjenice, dopušteno je pribeći saglasnosti ideja. U ovom specijalnom slučaju, dominanina ideja, izražena predmetom. (slikom) marke, treba da se ogleda očigledno u ideji karte.

Saglasnost mesta rezultuje iz žiga udastupanje od pravila saglasnosti između predmeta (slika), prema duhovnoj vrednosti i avwtističkom jhteresu, koje je ona u stanju da prezentira.

102