Филателиста

ovake koverte пе Њ; одвгоџагаје и рофриnosti definiciji filatelističkog objekta, one ipak zadovoljavaju potrebe skupljača, jer imaju originame marke i originalne Žigove, upotrebljavane za vreme njihovog važenja. Skupljači su pribegli ovom načinu skupljanja zato da se koverte, odn. dopisnice ne jzlažu kvarovima, oštećenjima, prljanju pri transportu.

Sakupljanje prigodnih žigova, naročito na kovertama ili dopisnicama, uzima sve

veće razmere. Kod mas se najako počelo ·

sakupljanje tih žigova posle oslobođenja,

pa se prilično o njima i pisalo u našoj fi-

latelističkoj štampi. Koliko .je meni poznato do sada je pisano o prigodnim Žigovima: 1) O „,„EFilatelisti” za 1987 i 1939 g.: „NAŠI PRIGODNI ŽIGOVI OD 19i8 GODINE: DALJE” od D. Novaka.

2) U „Hrvatskom Filatelističkom, Vjesniku” za 1940 g.: nastavak članka pod 1).

3) U „Hrvatskom Filateističkom Vjesniku” za 1942—1946 g.: „KATALOGIZACIJA PRIGODNIH ŽIGOVA N. D. H-”.

4) U „Hrvatskoj filateliji” za 1942 i 1943 g.: „HRVATSKI PRIGODNI ŽIGOМИ 5) U „fPFPilateliji” ха 1945 g.: „PRIGODNI ŽIGOVI DEMOKRATSKE FEDERAПТУМЕ JUGOSLAVIJE”.

6) U „RFilateliji” za 1946 g.: „PRIGODNI ŽIGOVI FNR JUGOSLAVIJE”.

т U „Filateliji” za 1949 i 1950 g.: „PRIGODNI ŽIGOVI STARE JUGOSLAVIJE” od D. Novaka.

8) U „Priručniku maraka jugosloven= skih zemalja” sv. 9, str. 283.

9) U „Filatelisti” za 1951 g.: „PRIJE DESET GODINA...” od D. Novaka.

10) U „Novoj Pilateliji” za 1950 i dalje: „NAŠI POSBBNI ŽIGI”.

11) U „Milateliji” se objavljuju stalno novi poštanski prigodni Žigovi.

12) U „Pilatelisti” se objavljuj podaci o našim prigodnim žigovima skoro u sva-– kom broju od 1949 g..

U navedenim napisima bilo je obrada i pokušaja da se obrade samo mpojedine grupe naših prigodnih žigova. Ovde će se prikazati svi do sada upotrebljeni prigodni žigovi na tlu PF. N. R. Jugoslavije, bez obzira koje, odnosno čije su pošte UDOtrebljavale te коме.

Tih žigova ima iz raznih vremena, počev od 1908 godine, i iz raznih poštanskih uprava:

1) Srbije (S)

2) Austrije (A),

3) Bosne i Hercegovine (BiH),

4) Jugoslavije stare (J),

5) КМ. р. Н. (Б),

6) Mađarske u okupiranoj Jugoslaviji (M),

7) Nemačke u okupiranoj Jugoslaviji (N),

= | a - о

8) Srbije pod okupacijom (Ok. S),

O) VV NILE. И ·

U spisku kod svakog žiga ispred rednog ibroia stavljaće se skraćenica poštanske uprave koja ga je izdala — шрофе-

- bila.

Crteži prigodmnih žigova vrlo su raznoliki, i ta raznolikost njihovu interesantnost naTočito uvećava. Po obliku najviše ih ima s pravilnim geometriskim slikama: okruglih i Četvorostranih (pravougaonih i kvadratnih), a zatim osmostranih, šestostranih trougaonih, ovalnih; veliki je broj i onih bez okvira ili s okvirima mepravilnih oblika. Da se ne bi kod svakog od njih ponavijao opis oblika s većim brojem reči tj. da bi

| se uštedelo u prostoru, u spisku će se upo-

trebljavati ove skraćenice: za jednokružne okvire Kr.; za dvokružne (s okvirom sastavljenim od 2 kruga) 2 Kr.; za prstemaste (sa dva kruga između kojih su natpisi i dr.) Prst.. Za žigove s mostićima za datum sa M. iza napred navedenih Kkratica: Kr. M., 2 Kr. M., Prst. M.; odmah iza tih oznaka stavljaće se veličina prečnika

· u mm: Kr. 30, Kr. M. 30, 2 Kr. 30, 2 Kr.

M. 30. Kod pristenastih stavljaće se mere prečnika spoljnog i unutarnjeg kruga: Prst. 30/20, Prst. M. 30/20. Za ovalne шроftrebiće se oznaka Ov. sa dužinama velike i male ose: Ov. 30:20. Za četvorostrane 4 str. s merama Širine i visine: 4 str. 20/30, 4 str. 30/20, 4 str. 30/30; Za trostrane oblike: 3 str. s merama osnovice i visine: 3 str. 25:30. Za ostale figure: 5 str., G str. 8 str., s merama širime i visine cele slike. Za Žžigove bez okvira stavljaće se Bez. оку,

Boja žiga nije bitni elemenat koji se mora unapred odrediti, ali je, posle upotrebe, vrlo važno utvrditi upotrebljenu boju za izvesan Žig. Redovna, uobičajena, pa, u poslednje vreme, skoro isključivo propisana je crna boja kod svih prigodnih žigova; ali često se, u nedostatku crne boje, upotrebi i koja druga Боја, прг. Џиbičasta, ervena i dr. Da bi se izbegle razne malverzacije (uvek u špekulativne svrhe), Gen. direkcija PT T'' kod svakog žiga unapred odobrava boju koja će se upotrebiti.

Najčešća je upotrebljavana crna boja, a zatim crvena, ljubičasta, zelena, plava. I za boje ćemo upotrebiti skraćenice: za ernu C., za crvenu OCv., za ljubičastu MKJ., za zelenu Z., za plavu P., za jorgovanastu J.

Kod svakog žiga biće dati još i OVi |podaci (u koliko njima budemo raspolagali): vreme upotrebe, povod upotrebe, vrlo kratak opis i osobemosti žiga, podaci o odobrenju žiga (nadležna uprava 1 пјепо геšenje). Ove poslednje „podatke za ranije žigove memamo, a za mnoge od njih, Do зуој mprilici, nećemo nikad ni imati.

(Nastaviće se)