Филателиста

ke“ u časopisu „Di post“ broj 7 od 1903. H. R. Olfid nekadašnji sekretar kraljevskog fiIctelističkog društva u Londonu: „The stamps of Serbija“ u Gibonsovom „Monthly Journal“ br. 189/90, 1906. godine, Dorning Beckton, nekadašnji predsednik pomenutog društva u Londonu „The postage stemps of Serbia" u časopisu „London Philatelist* od 1916. g. |. Hancian „Les premiers timbers de Serbie" u časopisu L'eho de la Timbrologie“ sveska za april i maj 1914. Paul de Smeth „Les Timbrers de la Principaute de Serbie" Amien 1927. i drugi naši i inostrani ispitivači srpskih poštanskih maraka.

BEOGDAD 66

„Beograd 66“ je naslov proslave sto godišnjice naše prve marke. Pod ovim imenom ie međunarodna filatelistička organizacija FIP-a. rezervisala termin za međunarodnu tilatelističku izložbu, koja je trebalo da se odži u Beogradu. Gotovo puinih sedam godina se govorilo i pisalo o ovom terminu, a danas, kada je on već tu odjednom je sve zaću talo. Zašto je to tako — pitaju se mnogi.

Početkom 1963. godine dva filatelistička republička saveza samovoljno su odlučila da sedište Saveza filatelista Jugoslavije premeste iz Beograda u Zagreb, jer, je, po njihovom shvatanju, bilo daleko više uslova za rad ovog Saveza u Zagrebu nego u Beogradu, Naš Savez, kao i ostala tri republička saveza, nije podržavao ovu samovolju dvaju saveza, iako oni tvrde da predstavljaju većinu članova — od 61% celokupnog članstva. Četiri saveza su polazila od činjenice da je Savez Паге 5 ta Jugoslavije — Savez republičkih filatelistič kih saveza a ne pojedinih članova i trožili su potpunu ravnopravnost u radu SFJ, koja im je na ovaj način uskraćena.

Nova samozvana uprava Saveza filatelista Jugoslavije u Zagrebu postala je ustvari uprava za dva saveza. Ona je prikupila svu imovinu Saveza, raspisala se po inostranstvu kako je ona ta koja će sada predstavljati jugoslovenske filateliste i obavljati sve poslove Savezao.

Istina je da je ova, silom nametnuta Uprava, ostavila po nekoj svojoj propoziciji ·koja republičke saveze meri kroz procente upražnjena mesta i za još nekog predstavni-

2

ka iz ostalih saveza, koja ovi nikada nisu zduzeli. Ona se i direktno obraćala Savezu iilatelista Srbije i svojim uobičajenim tonom zahtevala da se u vezi proslave „Beograd 65" pristupi nekim razgovorima sa ZJPTI. Prirodno је da Savez filatelista Srbije nije mogao saradivati sa ovako nedemokratski izabranom Upravom, u sistemu naše poipune demokratije i da, ne samo nije prihvatio te tako čudno postavljene zadatke, već nije hteo sa njome ni da razgovara док se ne održi vanredna skupština. sa ravnopravnim učešćem svih saveza. Ova, takozvana „zlatna Uprava“, koja je za vreme svog nasilnog postojanja jedini „uspeh postigla” u tome što je članovima dvaju saveza podelila ni manje ni više nego 28 zlatnih znački Saveza filatelista Jugoslavije, atkazala je kod FIP-e međunarodnu filatelističku izložbu „Beograd 66". Nakon dve godine „Uprava“ se rasturila i Savez, opet od istih lica, raspušten, a imovina Saveza: — nije objavljeno gde se sada nalazi i šta je od nje još ostalo!

Eto, to je razlog zašto se do sada ćutalo o proslavi pod imenom „Beograd 66".

Uredništvo se obratilo Barjaktarević inž. Brani, predsedniku SFS, s molbom da za naše čitaoce kaže nekoliko reči u vezi ove izložbe. Drug Barjaktarević je u vezi toga odgovorio: „Uprava Saveza filatelista Srbije sma tra da bi u svakom slučaju stogodišnjicu naše marke morali na vidan način obeležiti, kao što je to, uostalom, uobičajeno u celom svetu. Imajući u vidu da će ZJPTT sa svoje strane takođe organizovati neku proslavu, Upravni odbor Saveza pomoći će u orgonizaciji te proslave. Mi smatramo da bi trebalo organizovati u toku 1966. godine, možda u oktobru, jednu prigodnu izložbu maraka na kojoj bi, pored filatelista iz Jugoslavije, učestvovali i pojedinci iz susednih i drugih zemalja. Razum ljjvo je da Savez ne bi mogao sam iz svojih sredstava organizovati jednu takvu izložbu, pa će zato potražiti jednu, za današnje uslove razumnu,pomoć nadležnih ustanova i organizacija. Ako naiđe na potrebno razumevanje, Savez će biti u mogućnosti da organizuje izložbu koja će, na skroman način, iz skromnih sredstava, prikazati napredak i razvoj naše marke na njenom stogodišnjem razvojnom putu.“

EA e O она