Филателиста
Тога, folklor, oružje, nakit, umjetnost i ćilimi. Djeca i mladi nemaju mnogo interesa za filateliju, barem ovdje u Kazablamci, od odraslih filatelista samo imućniji građani. Mi nemamo društvenu filateliju. U Kazablanci ima danas milion 1 600 hiljada stanovnika, a nemamo filatelističkog društva. Sakupljamo se neorganizovano, ponešto prodamo ili kupimo. Kako je u drugim gradovima, ne znam, samo šteta je...
... U TOREMOLJINOSU ...
Ulazim u jednu specijalizovanu prodavnicu filatelije i numizmatike. Na zidu oveća parola:
LA FILATELIA ES: LUKRATIVA, INSTRUKTIVA, REKREATIVA!
što u prevodu znači: Filatelija je korisna, poučna i pruža rekreaciju.
Upoznajem se sa vlasnikom, senjorom Silviom Menegelom. Iz razgovora saznajem da u doba kada turisti dolaze u Toremoljinos (na jugu Španije, biser Kosta del Sol), posao cvijeta prodajom španskih maraka. Ne klasika, koja je i za nas irgovce postala rijetkost, nego za serije sa španskim temama, posebno sporta i umjetnosti. Kupci su pretežno mladi ljudi sa plićim džepom, koji obrađuju teme. Imao sam slučajeva, da mi filatelisti iz Švedske i Zapadne Njemačke nude svoje marke u zamjenu za španske. No, naša pezeta, sa uzdahom nastavlja g. Silvio, je devalvirala, pa su računice loše za mas Španmce. Nešto sam mijenjao, ali mene bi više zanimala Jugoslavija. Vaše marke je teško nabaviti kod nas u Španiji. Nego, jeste li za jednu čašicu sangrije? Evo, probajte, to je pravi »Don Mendo«!
Ispio sam čašicu, a trgovac nastavi: Imate li šta da mi ponudite? Mene zanima svaka serija jugoslavenskih poštanskih maraka. Odgovorio. sam negativno — na godišnjem sam odmoru. Pregledao sam nekoliko klasera. Stvarno, sve evropske zemlje bile su zastupljene — istok i zapad, jedino jugoslavenskih nije bilo ili mi trgovac nije htio pokazati?
Napustio sam radnju i bio sam tužan. Žao mi je Što nije imao naših maraka!
...1 MALAGI.
Kada spomenete Malagu, prve asocijacije su: da je rodno mjesto Pabla Pikasa a zatim, na daleko poznata malaška vina.
Filatelistički, Malaga buja i cvijeta, baš kao i ono cvijeće i zelenilo, kojim marljivi gradski baštovani ukrašavaju ovaj grad.
Saznao sam, da u gradu postoje dva društva, koja okupljaju članove svih uzrasta. Jedno je filatelističko, drugo — kolekcionarsko, sa sekcijom filatelista. Dva puta mjesečno se sastaju, a jednom mjesečno imaju berzu na koju dolaze i filatelisti iz Granade, Almerije pa ı Gibraltara.
U nekoliko radnji za filateliju i numizmatiku možete dobiti sve evropske pa i prekomorske marke. No, i ovdje nema većeg izbora jJugoslavenskih maraka. Pregledao sam klasere i našao mešto naših maraka iz perioda 1962—1970. i nekoliko serija 1974. do danas. U jednoj radnji treovac mi reče: »Vaše marke je teško dobiti, a i interes je malen. Preko Švajcarske bio sam pretplaćen na 10 serija, ali uslovno, jer pojedine serije nisam dobio, vjerojatmo zbog malog tiraža!«
Sa sjetom, napustio sam radnju i primijetio u izlogu knjigu Antonina Rodriga »>MARIANA DE PINEDA« — Heroina de la Libertad, a na koricama je bila reprodukovana marka od 10 cts sa likom istoimene heroine (vidi Cumštajn 1934/35, br. 654). Knjiga je poslužila za reklamu poštanske marke — ili obrnuto — sasvim je svejedno.
PRHRDLOG
Na sednici Izvršnog odbora SF Vojvodine od 17. sept. 1977. g. usvojen je zaključak kojim se pozivaju društva filatelista iz Sombora »da preko opštinske Konferencije SSRNV i Pokrajinske konferencije SSRN Vojvodine intervenišu kod Zajednice JPTT u Beogradu da se u 1978. godini izda jedna prigodna marka povodom 200-godišnjice prve Učiteljske škole u Somboru«. SF Vojvodine je, inače, ovaj predlog još ranije uputilo, ali do sada on nije prihvaćen od strane Zajed-
nice JPTT. | | _ (Iz Biltena SF Vojvodine, br. 153/77)
4