Филателиста

Gernsi čini teritorijamu celinu (Bailiwick of Guemsey) sa ostrvima Olderni, Sark, Herm i Džetou. Oldemi ima od 1944 god. sopstvenu upravu, a posebno je interesantno ostrvo Sark (sa oko 540 stan.) koje ima status feudalnog poseda na čelu sa Senjorom (Seigneur). . | |

Džersi ima takođe autonomiju sa zastupnikom britanske krune u vladi. Ima oko 60.000 stanovnika sa glavnim gradom Sen Elijeom (St. Helier). Ima i aerodrom i više luka. Zbog blage klime na ostrvima je razvijen turizam, a znatni pri hodi potiču od baštovamstva i cvećarstva.

Do 1958. god. na ostrvima su se koristile marke Velike Britanije uz razna lokalna izdanja koja međutim nisu bila priznata za međunarodni poštanski saobraćaj. 1958. god. izlaze marke od 3 penija za Dbnitanske provincije, među njima i za Džersi i Gernsi. Dalja izdanja slede 1964, 1966, 1968. i 1969. godine. Najzad 1. X 1969. Džersi i Gernsi dobijaju poštansku autonomiju i izdaju prve sopstvene serije od 15 odm. 16 vrednosti (od !/» penija do 1 funte).

Izdavačka politika je uzdržana. Gemsi je ma pr. do novembra 1976. god., tJ. u toku 7 godina izdao ukupno 144 marke, tj. u proseku oko 20 komada godišnje. Džersi ima sličnu izdavačku politiku iako izdaje nešto malo više. Nominale su vrlo umerene.

Interesovanje filatelista za marke Kanalskih ostrva je jako poraslo, tako da su cene nekih, pretežno starijih izdanja, doživele promene naviše.

U Atlantskom okeanu između Škotske i Islanda nalazi se grupa od 22 stenovita ostrva puna strmih obala i uvala. To su FARERSKA OSTRVA (Еаегдетпе ili Foroyar) što znači »Ovčija ostrva«. Ukupna površina im je 1399 km? sa oko 40.000 stanovnika raspoređenih na 17 mastanjenih ostrva. Na najvećem od njih se nalazi i glavni grad Torshavn sa oko 6.000 stanovnika.

Na ostrva su se prvo naselili iseljenici iz Irske, kojima su se u IX-om veku pridružili Vikinzi. Između 1035—1380. ostrva su pripadala Norveškoj, a do 1814. god, su bila u posedu Dansko-Norveškog kraljevstva, posle čijeg raspada prelaze u posed Danske. Već 1854. god. ostrva dobijaju izvesnu autonomiju. Za vreme Drugog svetskog rata bila su od 1940—1945. posednuta od strane Britanaca koji su na ostrvu Vagur izgradili i aerodrom. Posle 1948. god. autonomija je proširena, tako da su ostrva dobila svoj parlamenat (Lagting), ostajući sa Danskom u personalnoj uniji. Na referendumu od 14. IX 1974. stanovništvo se izjasnilo za potpuno одуајапје од ПапзкКе.

Na ostrvima se govori posebnim jezikom koji je sličan is-

landskom i koji je 1939. god. internacionalno priznat kao роsebni jezik. Klima ostrva Je pod uticajem Golfske struje relativno blaza i ujednačena (prosečna temp. između 4—11"C), ali ipak dosta sveža i vlažna. Glavne privredne grane su ribolov i gaje3 mjJe ovaca. Posle postizanja nezavisnosti izdata je 30. I 1975. ı prva serija sopstvenih maraka. Radi se o 14 vrednosti sa pejsažima i geografskim kartama ostrv4. Kakvo će biti interesovanje filatelista za ovu novu zemlju videće se tek u budućnosti. Može se međutim pretpostaviti da će po ugledu na Dansku izdavačka politika biti vrlo uzdržana ı da će zbirka maraka Farerskih ostrva moći da bude mteresantna makar kao kuriozitet.

Među Liliputance po broju stanovnika (oko 48.000), ali među džinove ро роvršini spada najveće ostrvo na svetu — GRENLAND. Sa svojom površinom od 2 176000 km? preko 8 puta je veće od Jugoslavije. Sastavljeno je najvećim delom od eruptivnih stena ı skoro u celini pokriveno ledom i glečerima. Stanovnici su većinom melezi između Eskima i Evropljana.

Grenland su otkrili Normani početkom X-og veka. U posed Norveške dolazi 1261. god., a od 1397. god. pripada Dansko-švedskoj uniji. Usled pogoršanja klime dolazi međutim uskoro do propadanja postojećih normanskih naselja. Danci ponovo osvajaju ostrvo 1721. god. i 1814. god. i zvamično postaje danski posed. Za vreme Drugog svetskog rata ostrvo su zaposeli Amerikanci, čije baze 1951. god. prelaze u nadležnost NATO-pakta. Od 5. VI 1953. Grenland postaje samoupravna pokrajina Danske sa biranim Nacionalnim većem (Landsraad).

Najvažnija privredna grana je ribolov, ali Grenland je bogat i rudama, pose-

duje na pr. najveće nalazište minerala kriolita, neophodnog pri proizvodnji aluminijuma .