Филателиста

Miroslav Mršoi, Ljujaaa JOŠ O LOVRENCU KOŠIRU

U Arhivu SR Slovenije otkriveno je vrlo interesanino pismo sa datumom 28. aprila 1965. koje je Lovrenc KOŠIR iz Beča poslao narodnom роslaniku Ivanu Murniku (1839-1913).

U tom pismu Košir umoljava Murnika, da mu pomogne kod austrijskih vlasti kako bi mu priznale autorstvo poštanskih reformi predloženih 1836. godine tadašnjoj austrijskoj vladi, odnosno odgovarajućem nadleštvu za poštanski promet.

Kako je vlada godine 1836 Koširove predloge oko uvođenja reformi u poštanskom prometu odbacila, njegovu ideju, prema rečima Košira, iskoristio je Rowland Hill na čiji je predlog vlada Velike Britinije 1840. godine kao prva u svetu uvela upotrebu naročitih poštanskih maraka za plaćanje poštarine čime je jako olakšala poštanski promet. Njen su primer postepeno sledile druge zemlje, a sir Rowland Hill važi kao otac poštanske marke.

Naravno da je Košir sve to saznao i razumljivo mu je bilo krivo što ništa od toga nije dobio on, iako u stvari, trebalo je da on bude priznat kao kreator poštanske marke. Toga radi, on traži pomoć poznatog slovenačkog politika Murnika, da mu se naknadno priznaju njegove reforme i odobri neka makar mala nagrada. Kako u svojim direktnim potraživanjima od austrijske vlade nije uspeo, pokušavao je dakle i na druge načine da postigne neko priznanje i nagradu.

U pismu spominje i „dokumentirano obrazloženje” tog predmeta, ali na žalost to nije (još) pronađeno. Ipak, istorijska je činjenica da austrijska vlada Koširu za njegovog života ništa nije priznala niti ga nagradila i da je tek godine 1979 izdavanjem marke sa likom Lovrenca Košira, to učinila nazivajući ga „pionirom poštanske mar-– ke”. Kasno, ali ipak priznanje uprkos svemu.

Osim toga dobio je i nagradu u goto- ei i с те и ИВИЋ vom novcu, uticajan položaj i naslov Na ispitivanju historijskih činjeni-

Sir, ca o životu, radu i predloženim reforVaše blagorodstvo!

Pre svega molim da me izvinite, što se usuđujem, iako nepoznat, obratiti se Vašem blagorođstvu po izvesnoj stvari. Izričito poverenje, koje gajim do Vašeg blagorodstva i srođstvo naših mesta rođenja, koje deli samo Jelovica, neka opravda ovaj moj korak.

Pre trideset gođina, posle dužeg proučavanja tada još veoma neđostatnog i labavo kontrolisanog poštanskog prometa i obračuna, zasnovao sam, kasnije u većem delu evropskin zemalja, pa i u Americi uveđene poštanske reforme u prometu pismima, u vidu мроtrebe poštanskih maraka umesto ranijeg komplikovanog i sporog sistema manipulacije i obračuna što u priloženoj raspravi detaljnije obrađujem. Te sam reforme predložio c. i K. austrijskoj vladi u razmatranje, gde je bio primljen sa pohvalom.

Kasnije sam ponovo tražio od dvorskih ureda i ministarstva, đa mi se prizna ovaj reformni projekat i s obzirom na veliku prednost, koju bi njime dobilo kako poštans&sko preduzeće tako i korisnici, takođe i dodđeljivanje nekakve remuneracije. Ali uvek sam dobio odgovor, da su reforme u poštanskom sistemu Austrije bile uveđene primerom u drugim državama i da prioritet mog pronalaska moram đa tražim drugim putem koji bih našao pogodnim.

Da su mi omogućiji saradnju kod uvođenja po meni predviđenog sistema poštanskih maraka, imao bih takođe mogućnost da predložim mere protiv zloupotrebe koje su se ponegđe dešavale kađ upotrebe maraka i to na taj način, što bih tražio izrađu takvih maraka koje ne bi bilo više moguće skinuti sa pisma, ili pak, da neko pokušava skinuti je, skinuo bi samo papir od marke dok bi otisak marke ostao na samom pismu, kao da je štampano direktno na pismo.

Imam nameru da sada predložim visokom c. i k. državnom zboru dokumentiran zahtev, da mi se prizna prioritet mog pronalaska i da postignem, da mi se moj, truđom i izđacima skopčan pronalazak i plati. Budući, da to mogu da postignem samo pomoću koga poslanika, usuđujem se da zamolim Vaše blagorodstvo za saradnju i dozvolu da Vam робаljem dokumentirano obrazloženje svog predmeta, sa molbom da ga predate na odgovarajuće mesto. Ako postignem neku remuneraciju (možda bi to trebalo preporučiti barem među državama unutar Nemačke poštanske zajednice), izjavljujem unapred da sam spreman da istu podelimo u jednakim delovima.

Generalnom poštanskom upravniku Velike Britanije, siru Rowlandu Hillu, koji je samo moj projekat uveo u upotrebu i zbog toga od običnog trgovca bio unapređen u 5адабпје zvanje na predlog predsednika ministarskog saveta Palmerstona na sednici parlamenta održanoji 10. juna 19064, bila je ođobrena remuneracija u visini 20.00 livri sterIna (200.0000 gulđena austrijske vrednosti). Ja bih bio sretan đa dobijem samo mali deo ротеnute sume.

U očekivanju Vaših nekoliko nefrankiranih redaka, kao odgovor, ostajem najvećim poštovanjem Vašeg blagorodstva pređati sluga.

Lovrenc Košir, c. k. bečki đržavni knjigovođa Beč, 98. aprila 1865.

12