Филателиста

8

predstavništva u Sarajevo. Drugi opet tvrde, da početak rada Konzulove pošte nije bio oko 1850. godine, već kasnije. Nisam sklon da ni jednima ni drugima dam za pravo takve tvrdnje.

Prema prepisci izmedju Generalne direkcije za komunikacije i Ministarstva trgovine u Beču s jedne i Generalnog konzulata za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu s druge strane, pripreme za otvaranje konzularne pošte izvršene su tokom druge polovine 1850. godine. Tada je uspostavljena poštanska linija Sarajevo – Slavonski Brod u organizaciji Konzulata.

Dakle, prvu karakteristiku austrijske konzularne pošte u BiH čini istovremenost njenog osnivanja i paralelnog njenog rada sa osnivanjem i početkom rada turske državne pošte koja u BiH započinje upravo u Sarajevu i Bosanskom Brodu.

Drugu bitnu karakteristiku nastanka i uslova pod kojima je funkcionisala, čini istorijski kontekst prilika i činjenica. Naime, Turska carevina je nastojala da omogući Austriji organizovanje ovakve poštanske službe. Pre svega za potrebe njenih diplomatskih predstavništava, ali i šire. istovremeno, postojalo je i faktičko protivljenje lokalnih turskih vlasti za osnivanje takve službe iz brojnih razloga. Sve to se odvijalo u veoma nejasnom i nedorečenom odnosu dve carevine, posebno kada su u pitanju pogranične službe. Dakle, radilo se o velikoj privilegiji datoj Austriji, ali i otporu lokalnih turskih vlasti.

Naravno, iskustvo jedne Austrije u organizaciji poštanske službe omogućilo je da već od samog početka rada konzularna pošta izazove zanimanje, kako drugih konzulata u Sarajevu, tako i civilne publike.

To znači, da je austrijska konzularna pošta od početka svog rada predstavljala ozbiljnu konkurenciju turskoj državnoj pošti u BiH, koja je tek počinjala sa radom. Ta konkurencija se ogledala u boljoj organizaciji, većoj sigurnosti, većoj brzini prenosa i što je najvažnije u mogućnosti da pošta prema inostranstvu bude preneta preko turske granice do pogranične pošte u Austriji, u Slavonskom Brodu. Odatle se pošta slala do odredišta putem austrijske poštanske manipulacije (o tome ću podrobnije govoriti kasnije i pokušaću da razjasnim celokupni postupak kao i tehnologiju rada sa pismima).

Pre obrade tog dela ove teme korisno je da čitaoca upoznam sa glavnim činjenicama u vezi sa austrijskom konzularnom poštom. To će pomoći da se mnogo toga bolje razume, posebno taj širi aspekt austrijskog učešća u poštanskom saobracaju ovog dela Otomanskog carstva.

Pošta je otpremana jednom sedmično, a prenos je vršio poštar na konju. Napravljena je veoma autentična rekonstrukcija izgleda poštara austrijske konzularne pošte u BiH koja je prikazana široj publici.

Put Sarajevo – Brod - Sarajevo poštar je prelazio za devet dana. S obzirom na stanje puteva (još nije bio izgradjen put Sarajevo - Bosanski Brod), brzina putovanja nije mnogo povećana u odnosu na vreme putovanja poštara pešaka Rajkovićeve privatne pošte na istoj relaciji 1847. godine.