Филателиста

sl. br. 12. Jedino poznato pismo turske Bijeljine koje je prodato na prošlogodišnjoj aukciji kod poznate švajcarske aukcijske kuće du do 1878. godine odnosi se na delatnost Austrije u poštanskom saobraćaju ovog dela Turske carevine i to posebno sa inostranstvom.

Namerno započinjem ovu temu opisnim objašnjenjem pojma ove teme, a ne jednom od uobičajenih naziva – konzularna pošta ili Konzulova pošta ili Levantska pošta ... Svi ti nazivi su prihvatljivi, ali nepotpuni. Oni ne mogu u potpunosti da približe sve osobenosti koje su bile zastupljene kada je u pitanju učešće Austrije u funkciji poštanskog saobraćaja u bosanskom vilajetu. Dakle, konzulati i konzularne agencije Austrije u drugim delovima Otomanskog carstva nisu baš na istovetan način funkcionisali.

Model po kome je Austrija preko svoje ambasade u Carigradu otvarala poštansku službu pri konzulatima širom Turske carevine korišćen je i u bosanskom vilajetu. Ipak, bliskost ovog područja samoj Austriji i njenim granicama i njeno zanimanje za Bosnu i Hercegovinu, unele su dodatne komponente u prisustvu Austrije u ovoj delatnosti. Zato uloga austrijske poštanske administracije ovde prevazilazi karakter konzularne poštanske službe; možda zato i naziv ove teme treba da ima Siri smisao. Kroz sledeća izlaganja to će čitaocu biti jasnije pa ću zato ovu temu zvati "austrijska poštanska administracija u ВН".

Pripreme za organizovanje poštanske službe pri austrijskom konzulatu u BiH odvijaju se upravo u vreme kada širom Otomanskog carstva nastaju državne pošte; na području bosanskog vilajeta (kako smo to već videli) oko 1850. godine. Takodje, pripreme padaju u vreme ponovnog vraćanja sedišta bosanskog valije iz Travnika u Sarajevo (posle 147 godina). Neki istoričari tvrde, da je austrijska konzularna pošta započela u Travniku upravo pre preseljenja vilajetske uprave i diplomatskih