Јадранска стража

primorje modelima, slikama, dijagramima itd. na velikoj jadranskoj izložbi, koja se održala u Beću godine 1914. Krajem 1915 godine druŠtvo broji 59.253 ciana, koji su podijeljeni u 424 ogranka po državi i to po svini provincijama, ali najviše u Donjoj i Gornjoj Austriji. Te se godine uvodi flotna medalja, pa prsten, a centrala poćinje još izdavati dopisnice i džepne kalendare. Je li došlo do ostvarenja ideje nabavke školskog broda, to se iz lista ne moie konstatovati, ali u prvom broju lista godine 1916 izlazi veliki apel centrale, kojotn se pozivlje sve clanove da počnu sakupljati novae za podmornicu. Tu bi podmornicu imalo da kupi udruženje i da daruje državi. U tom se proglasu doslovno govori ovako na jednom mjestu : »Šveđani su sakupili 16 iniliona Kr; zene u Chile sakupile su toliko novea da su njim mogle kupiti i darovati državi brod ; žene u NorveŠkoj su isto napravile, a i u Turskoj s uspjehom riješile jednu takovu akeiju. Zašto se to ne bi mogio i u Austriji da učini?« LJ tu svrhu su napravili sabirni arci za nabavku podmornice, pa su onda izradili podmorničku znaćku. To je igla za ovratnice, a stajala je 2 Kr, i dugmeta za mancete za 5 Kr; onda se uvode društvene posjetnice sa zlatnim rubom i društvcnom značkom. Centrala poduzima akeiju za izdavanje pomorskih školskih slika i Šalje molbu na Ministarstvo prosvjete za dozvolu osnivanja »Flottenjungmannschaft« (Omladinsko pomorsko udruženje). Je li došlo do osnivanja te organizaeije i do kupovanja podmornice, to opet iz lista ne možemo doznati. Svakako možemo razabrati da su neka mjesta iz naših krajeva finansijski pomogla tu podmorničku propagandu, te je društvena blagajna 24 jula 1916 godine imala 357.416 Kr, dakle dosta veliku svotu za ono doba. Uz akeiju sabiranja milodara za podmornicu, osobito se nastoji oko sakupljanja novih članova. Organizacija konstantno raste tako da 15 decembra 1916 godine broji 70.281 ciana. Radi toga svog rada zauzima vidno mjesto u državi te se i sani car Karlo prima godine 1917 casti protektora društva. Te godine izdaju dapaée i svoje marke. A budući da se akcija znatno rapitila, i list »Die Flagge« počinje izlaziti sa 1 br. 1919 u većem opsegu sa posebnim liskom »Die Rundschau«. Zadnju društvenu statistiku imamo od 15 januara 1917 godine. Tada je udruženje brojilo 70.422 ciana. Zadnja skupŠtina, koju je druŠtvo održalo, bila je 27 maja 1918 godine u kinu Flottenvereina. Pretsjednik se Lichtenstein pismeno odrekao svoje casti, jer je već tri godine otsutan iz Bcća i neprestano na bojištu, pa nije mogao da vrši dužnost. Zato su izabrali novog pretsjednika Karla Freiherr.! von Macchio. Novi je pretsjednik istakao u svom uvodnom govoru, kako Flottenverein hoće da država ima mornaricu, koja će odgovarati važnosti njezinog geografskog pomorskog položaja. Zadnja akcija, za koju znamo da je društvo poduzelo, bila je izdavanje plaketa cara i carice. Iza toga je propala Austrija, a s njom i Flotten verein. Iz ovog kratkog prikaza Flottenvereina vidi se, da je ovo društvo nikio iz vojničkih krugova, da su ga oni podržavali i pendigli ; zatim se može konstatovati, da je bilo najviše rašireno u njemačkim austrijskim provincijama, dok je u slavenskim pokrajinama niklo nešto prije, raslo i propalo za vrijeme rata. Naši su ljudi na višim položajima morali da se u nju upisuju isto kao Sto su morali davati novae i za ratni zajam samo da ušćuvaju svoj položaj i ne postanu politički sumnjivi i kao takvi

ne budu internirani. Zato je ta organizacija bila prezrena u naŠim krajevima, ali su je morali tolerirati. Inaée je centrala organizacije bila vrlo aktivna te je uspjela da zainteresuje i Sire narodne slojeve za more i pomorstvo. Od svili akcija najtrajnija je bila ona oko lista, koji je izlazio 13 god. rcdovito, od 1905 do 1918 g. Naklada mu je konstantno rasla. Tako 1 br. VI g. (1910) Stampan je u 12.000 primjeraka. Koliko se kasnije podigla, ne znamo, ali po nekim indicijama možemo suditi, da je došla do 20.000 primjeraka tako da ju je skoro svaki treći clan primao. »Die Flagge« nije prvoklasno uredena ni opremljena. Ona nema karakter revije, već manjeg druStvenog glasila. Na uvodnom mjestu donosi redovno sintetički prikaz druStvenog stanja, a na koncu opSirne druStvene izvjeStaje. Cianci su pretežno historijskog, geografskog i vojnog karaktera. Slike su slabe. Mimogred hocu ovdje da spomenem, da je »Die Flagge« daleko slabija od dobre pomorske revije »Die Adria«, koja se bavi samo problemima naSe obale. »Die Adria« je uredivao Josip Stradner, a izlazila je u Grazu od decembra 1908 god. do decembra 1914. Ona ima mnogo dobrih élanaka geografskih, historijskih, bioloSkih, medicinskih, umjetničkih i arheoloških i to sve sa naSe obale. Scampana je na najboljem papiru sa izvrsnim slikama. Flottenverein je na polju organizacije dobro radio. To dokazuje konstatni porast članstva, tačno sakupljanje članarine, neprestano jačanje naklade lista, briga oko podmlatka, pa izdavanje raznih artikala, koja su znatno pomogla ekonomat i druStvenu blagajnu. Zatim je održan velik broj predavanja, priredeno je mnogo izložaba, a osobito se istiće rad oko velike jadranske izložbe u Beču god. 1914, te je izveden veliki broj ekskurzija iz zaleda na more. Flottenverein je sudjelovao vidno pri raspravama u državnoj pomorskoj politici i priredivao je ankere da se razbistre važna pomorska pitanja. Ali čitav ovaj rad poprimao je viSe inicijativu odozgo nego odozdo. Organizacija je bila poluslužbenog karaktera, koja je prolùdila ideje raznih ministarstva, kad se Sto ticalo pomorstva. Zato je najbitniji rad bio u Beču. Manji pak ogranci po državi sluSali su, Sto je centrala naredivala i nijesu nikad imali prilike da kritikuju njezin rad. Tako se u organizaciji razvio neki bizantimizam, koji je kočio rad u ograncima. Na godiSnjim pak skupStinama rad se odvijao vrlo monotono, dapače Sablonski. Iza pretsjednikova govora slijedio je izvjeStaj pa iza njega neko metanisanje prema vodećim krugovima, ali zdrava kritika je izostajala. Tu je bila glavna mana organizacije. Ona je vrlo rijetko podupirala kakve naućne, literarne, umjetnićke ili gospodarskc interese mora i primorja, a stanje trgovačkc mornaricc i sociialni položaj pomoraca nije nikad ispitivala i za nje se zauzimala. Turizam je viSe propagovala radi jačanja svoje organizacije nego li iz Ijubavi prema moni. Moguće da je jači rad izostao radi nesretnih prilika, u kojima se ona razvila. Svakako se mora istaći, da je Flottenverein bila eminentno pomorska organizacija, koja je gotovo iskljuéivo radila za podignuće i propagando rame mornarice Austrije. U tomu se ona i razlikuje od ostalih pomorskih udruženja po raznim državama Evropc, koja su posvećivala i sada po ratu joS viSe obraćaju pažnju i ostalim pomorskim pitanjima. ( Berlin )

Dr. IVO RUBIČ

34