Јадранска стража

ŽIVOT NAŠIH ISELJENIKA

ISELJENIČKO PITANJE

Iseljeničko pitanje svojom važnoSću ide u prvi red onih pitanja koja bezuvjetno treba što prije rijeŠiti. Dok kod drugih država ono pretstavlja jedno od najtežih pitanja, obzirom na prenapućenost stanovitih država, kod nas, u Jugoslaviji, ono je u svojoj težini dosta jednostavno. Jugoslavia ne ide u red onih država koje ne mogu prehraniti svoje pučanstvo, jer iole intenzivnijim radom, i drugim pomoćnim sredstvima, to se pitanje dade riješiti na zadovoljstvo sviju. Dnanašnja vlada razvila je svoj rad u svim pravcima, pa ce doskora i to pitanje da se što uspjcšnije riješi. Donoseći u ovom broju razne zabrane i ogranićenja useljavanja po cijelome svijetu, vidimo da poslije Sjedinjenih Država Sjeverne Amerike znatno su ogranićile useljavanje Kanada, Brazil, Argentina i druge države. Tome je glavni povod u prvome redu velika nezaposlenost, sto svaka drzavà ima kod kuće dosta onih, koji bi trebali zarade, pa je u nemogućnosti da dade i drugima uposlenja. U izvjeŠtaju Iseljenićkog komesarijata, koji u ovome broju donosimo, vidimo da su iseljenici počeli sve to više ici u evropske zemlje; dapače p rošle je godine vise od polovine svih iseIjenika našlo zaposlenja u tim zemljama, a tek manji dio u prekomorskim državama. Time je naše iseljavanje poSlo sasvim drugim smjerom. Osim svega toga stižu razne vijesti o povratku velikog broja iseljenika u domovinu, koji su u stranome svijetu bez zarade. Ili se sami vraćaju, ili ih vraćaju državne vlasti odnosne države, kako bi što uspjeŠnije riješili svoje pitanje nezaposlenih. Kako se iz svega vidi, iseljeničko je pitanje danas zašlo u vrlo težak položaj, koji traži Sto skorije rjeŠenje. Sve države

ozbiljno na to misle, a naša je vlada, kako smo gore spomcnuli, pocela da rješava to vrlo važno i komplikovano pitanje. Ministar trgovine i industrije g. Juraj Demetrović u nedavnome svome govoru u Liei kazao je, da je vlada ozbiljno proučila pitanje unutarnje kolonizacije, kako bi time uopće prestala potreba iseljavanja, jer bi svaki imao kod kuće posla kojim bi mogao da prehrani sebe i svoju obitelj. Hvala Bogu, u Jugoslaviji ima još mnogo neobradenog zemljista koje bi na taj način prehranjivalo one koji bi ga obradivali. Osim toga predvideni su i mnogi radovi kao željeznice, ceste, isušivanje močvarnog terena i si-, Sto bi opet zaposlilo veliki broj radnika ncsamo onih koji su sada u zemlji, već i onih koji sada zaraduju svoj kruh u stranome svijetu. Na taj naćin broj bi naših iseljenika pao na minimum, a prestale bi i one makinacije u tuđini protiv naše države, koje su nesamo neosnovane, nego zapravo i lažne! Sva objektivna Stampa svijeta najljepSe govori o danaSnjim nastojanjima u Jugoslaviji. Sa kim god dodete u usmeni dodir, on otvoreno priznaje da je Jugoslavia »obećana zemlja«, jer uporedujući je sa drugim državama, u kojima vlada tako teSka ekonomska kriza naŠa je država vrlo malo osjeća. Jugoslavia će, pod mudrom upravom Nj. Vel. Kralja. joS jaée proevasti, da će modi da pod svoje okrilje sakupi svu svoju djecu ma kog interna, te će na njezinom toplom krilu naći i kruha i drugih uvjeta za napredak, a osobito će naći ono, Sto čovjek nalazi samo u blagome krilu svoje mile majke. Iseljenici. dignité gordo glavu i veselo gledajte u svijet, jer vi ste djeca svoje dobre majke, naSe mile Jugoslavije. koja na svakoga gleda jednako, koja svakoga Ijubi jednakom ljubavi, bez razlike plemena i imena. J. R.

PROGLAS NA JUGOSLOVENE U MAGALLANES-U

Odbor za Magallanes radi osnivanja podružnice Jadranske straže i Jugoslovenske matice. uputio je apel na Jugoslovene n Magallanesu, koji odiše silnim patriotizmom i ljubavi za svu braca Jugoslovene, a osobito za one, koji trpe u svome vlastitome domu. Izmedu ostaloga tu se kaze: »Groznc strabote i žrtve velikog rata u kojem je naš naš narod pretrpio kao nijedan drugi, donijele su mu toliko žudenu Slobodu. Obistinile su se težnje i želje koje se za toliko stoljeda nije mogio da postigne. Jugosloven postao je svoj na svojem. kako Pravda i Istina traži. Ali u toj velikoj sredi sudbina je naŠem narodu ipak ranâ ostavila. Jedan njegov dio morati je ostati izvan granica naše domovine, pa govoreći dalje o Jadranskoj strazi i Jugoslovenskoj matici i njihovim ulogama u radu za Jugoslaviju i Jugoslovene. sjedaju se onih vremena, kada je naše iseljeništvo sve davalo da se ostvari sloboda Jugoslavie, te završuje: »Iseljenici, pogotovo mi u Magallanesu, prednjačili smo i primjerom služili kad je trebalo da se Jugoslavia oslobodi i ostvari. Sjetimo se dana, kad smo onim bezprimjernim entuzi-

jazmom sve davali za plemeniti cilj. za Slobodu. I danas se sa ponosom onog vrcmena spominjemo. srcc nam jade u grudima zakuca i krv brže u žilama zastruji kad se onih dana sjetimo, u kojima je neopisivo oduševljenje rodoljublja bilo u nama sve granite prešlo. Zadovoljstvo nas obuzima. kad promislimo da smo uspjcli, da su i nase žrtve dale najbolji plod: oslobođenje i ujedinjenje Jugoslovene u Velikoj Jugoslaviji, i ako se sulra natoj rođenoj gnidi povralimo, znamo da smo sroji u seoioj zemlji. Dotao je cas da j< opel pokaiemo. Dotto je irijeme da dokaîemo kako mi ne spaiamo, kako mi na Demotion misiimo. i kako smo oui isti koji smo za trijeme rata bili. ]est. u nama i soda rodoljnblje kipi. i mi osjetamo u sren plat nate brate, i mi botemo da ih poniognemo kolikogod nam je mogute. botemo da opet prednjatimo u natem z.mosn za Slobodn. Organizirajmo dakle i mi ovdje Jadransku strain i ] ngosloiensku malien, dajmo kolikogod možemo za utjeliu pollacene brace. Erisimo suze ucviljenih majka. olakšajmo patnje naše raje, kojima je dak i materinska rijed za-

bra'njena i koji su bez naše pomoći osudeni na propast. Dajmo im nade u bolju buduenost. jer oni su naša brada. Sastanimo se svi u subotu 22 novembre 1930 u 9 i po sati veder u prostorijama Jugoslovenskog Doma gdje cerno najprije dignuti protest proti tiraniji i imperializmu, a onda svi stupiti u redove »Jadranske straže« i »Jugoslovenske matice«. Sokolimo netpasenu bratn! Cuvajmo nate more! Za priredivački odbor: Juraj Jordan. Luka Bonačić D.. Petar Marangunid. Dr. Mate Domic. zXntun Marušid, Josip Kovadevid. Ivan Violid, Milivoj Paravid, Petar Gold K., Ivan Sapunar. Juraj Martinid, Vicko Viskovid. Stjepan Šimini. Ante J. Mimica. Petar Miliovilovid. z\ntun Kalafatovid«. Donosedi ovaj plemeniti i rodoljubivi apel. pozivamo sve iseljenike koji osjedaju za majku Jugoslaviju da se povedu za ovini primjerom. jet ljubav prema domovini vc-zana je uz bit dovjeka. Vjerujemo da se nasi iseljenici nisu promijenili. Dapaće, osjedajudi da je Jugoslavi ja slobodna i u napretku kao nikada do sada pokroèila, osjedaju se i oni vedrijima. Sto imaju tako lijepu. naprednu i veliku domovinu. Zato naprijed za Jugoslaviju !

I