Јадранска стража

NAŠA MIGRACIJA U III TROMJESEČJU 1930 GOD.

Prema statistici sastavljenoj u Iseljenièkom komesarijatu u Zagrebu iselilo je iz naše KraIjevine u 111 tromjeseèju 1930 godine: 1) za prekomorske zemlje 3210 lica. Ukupni je broj iseljenika (11.106) za razdoblje od 1 januara do konca septembra 1930 god. za 2-19-1, ili za 18% manji, nego u istom razdoblju prošle godine. U ovum tromjeseèju iselilo je najviše iz Savske banovine, i to 1027 lica, pa Dunavske 638. Dravske 626. Primorske 389. Vardarske 200, Zetskc 176. Vrbaske 43, Drinskc 37. Moravske 13 i s teritorija grada Beograda 61. Po zanimanju bilo je 1293 (odnosno 50% od oraslih) zcmljoradnika, 636 kvalifikovanih

i 502 nekvalifikovanih radnika, 176 pripadnika slobodne profesije i 603 ciana obitelji, koji ne privrcduju. Najviše je otišlo u U.S.A., i to 1671 lice, (vec'inom oni, koji dođoše na dužu ili kraću posjetu, pa se opet vraèaju u Ameriku), zatim Argentino 822, Kanadu 397, Urugvaj 123, Brazil 55, Australiju -19, Cile 35, Novu Zelandoti 34 i ostale zemlje 44. Od 1 januara do konca septembra o. g. odilo je u U.S.A. 3391 lice (prema 3577 u istom razdoblju prošle godine), u Argentino 3689 (4051), o Kanadu 2564 (3652). u Urugvaj 757 (797), o Brazil 251 (462). o Australiju 135 (137), u Cile 133 (184), o Novu Zelandijo 77 (53) itd. Prema tome spao je do konca septembra o. g. broj naših iseljenika u glavnom za Kanadu (za 1088 lica). Argentino (za 812), Brazil (za 211), U.S.A, (za 186). Cile (za 51), Urugvaj (za 40) itd. S unapred prctplaèenom kartom (»prepaid ticket«) otputovalo je u 11l tromjeseèju 1581 lice, a od 1 januara do konca septembra kr. g. 3454 lica. Svega se rratilo iz prekomorskih zemalja u Ili tromjeseèju. trajno ili na posjetu 2100 fica, prema 1660 u istom tromjeseèju prosic godine, pa je i ukupni broj povratnika za razdoblje od 1 januara do konca septembra o. g. porasao na 5040. prema 4401 u istom razdoblju proile godine. 2) U ci rapite zemlje pošlo je na zaradu u ovom tromjeseèju 5456 lica, od toga za Fraticusku 3630 (posredstvom Francuskog gencralnog društva za imigraciju: 2523), Rumunjsku

264, Austriju 115, Cehoslovaèku 75, Belgiju 67, Holandiju 45, Njemaèku 32, Luksenburg 25, Svicarsku 12, itd. Od 1 januara do konca septembra o. g. odilo je u evropske zemlje svega 20.080, od toga za Francusku 11.096 (posredstvom francuskog generalnog društva za imigraciju 8812), Njemaèku 2370 (posredstvom »Arbeiter Zentrale« 2114), Belgiju 1572, Rumunjsku 825, Austriju 524, Cehoslovaèku 473, Holandiju 363, Svicarsku 159, Luksenburg 57 itd. Uzrok opadanju broja prekomorskih iseljenika lezi u današnjem sve jaèem zatvaranju Kanade, koja je prošle godine u torn tromjeseèju apsorbirala za 1101 vise naših iseljenika, dok sada zbog silnog napretka racionalizacije ne samo u industriji, nego i u poljoprivredi.

u kojoj su osobito t.zv. »combine« masine, t.j. strojevi, kojima se podjedno žanjc i vrsi, istisle vclik broj radnika. Najjasnije ilustrira teški polozaj nezaposlenosti u Kanadi, koji je pogodio i naie iseljenike to, sto nasi konzulati u Kanadi moraju sve više naših iseljenika da repatriraju, te možemo reèi, da se jedna treèina naših povratnika iz Kanade repatrira. Broj iseljenika za Argentin» i Australiju mnogo se snizio zbog jake gospodarske krize u tim zemIjama. Kriza u prodi kafe u Braziliji odvraèa staine od iseljavanja u tu zcmlju. Opadanje broja iseljenika za U.S.A, lezi u velikoj nezaposlenosti, koja sve vise postaje trajnom, a jednako u strožem administrativnom primjenjivanju propisa o useljavanju, od kojih treba osobito istaknuti ovah dana postavljeni zahtjcv, da se svaki doseljenik iskaže posjedom od 1000 dolara. Karakteristièno je da »The American Federation of Labor« trazi, da se za vrijeme sadašnje nezaposlenosti ne samo najstrože upravljaju dosadašnji propisi o useljavanju. vcè da se ti propisi još i pooštre. Broj evropskìh iseljenika prcvazilazi broj prekomorskih iseljcnika u ovom tromjeseèju za 2246 lica. Prema tome evropske zemlje apsorbiraju gotovo za 50% vise iseljenika, nego prekomorske zemlje, koji nas rezultat mora zadovoljiti, dok nismo u stanju da pretièak naše radne snagc zaposlimo kod kuèe, i to tim vise, sto je veèina iseljenika za Francusku etisia na dobro osigurana zaposlcnja i besplatno, sto svakako znaèi jednu veliku piednost prema iseljavanju u ostale zemlje svijeta. U Njemaèku, kamo je godišnje odilazilo do 2000 naših poljoprivrednih radnika, obzirom na sve veèu nczaposle-

nost, traže radnièke organizacije i èitava javnost da se zabrani èak sezonsko doscljavanje poljoprivrednih radnika, jer da bi bio grijeh da se kod 3 milijuna domaèih nezaposlenih radnika pusta makar samó jedan strani. Broj naših iseljenika za druge evropske zemlje vrlo je neznatan, posto su se iste raznim mjerama gotovo sasvim zatvorilc pred stranim radnicima zbog nezaposlenosti vlastitog radništva koja sve vise raste.

MAGALLANES (811-'SI PUNTA ARENAS) Glatni trg pad snijegom, na käme se lidi spomenìk Hernanda de Magallanes; u pozadim desno namjesni'stiena palata, lijeio stolna trita. U grada je brojna naseobina jagallo i ena

AKCIJA ZA ISELJENIČKI KONGRES U ZAGREBU

Pripreme za održavanjc iseljenièkog kongresa u Zagrebu privode se kraju. Veè lanjske godine iseljcnièka konfereneija u Splitu zakljuèila je, da se održi jedan veci iseljenièki kongres u Zagrebu. kao centrumu zemalja iz kojih se najviše naš svijet seli. U vezi s ovom namjerom »Novi iscljenik«, koji izlazi u Zagrebu, donosi poziv organizacije iseljenika u inostranstvu, da sto prije zakljuèe, sto bi trebalo na kongresu raspravljati. Kongres bi se održao veè iduèc godine, a na njem bi, osim pretstavnika iseljenika, sudjelovale državne zainteresovane vlasti i razne domaèe ustanove.

UKIDANJE GLAVARINE ISELJENICIMA

Gospodin Ministar socijalne politike i narodnog zdravlja Nikola Preka stavio je u cije.losti van snage naplaèivanje t. zv. povratnièke glavarine (3 dolara), koja se jé übirala nà granici od iseljenika. koji su se vraèali u domovinu iz tudine. Radi naplaèivanja ove glavarine bilo je èesto pritužbi sa strane iseljenika-povratnika, koji su dolazili u domovinu, pa im se je èinilo krivo, sto moraju vraèajuèi se na svoje rodono ognjište plaèati tu glavarinu, kao nekakvu taksu za dozvolu ulaska u domovinu. Ova èe odluka g. Ministra izdana u cilju favorizovanja povratka naših iseljenika sigurno obradovati sve one, koji se misle vratiti kuèi, posto su njihove ustedevine danas zbog loših prilika u Amedei i drugdje vrlo slabe.

OBUSTAVLJENO USELJAVANJE U ARGENTINU

Poslanstvo Rcpubhke Argentine u Parizu objavljuje: »Kao sto je poznato, sve poljoprivredne zemlje trpe krizu zbog teskoèa oko izvoza poljoprivrednih proizvoda kao i zbog vrlo niskih cijena, koje dostižu ti proizvodi, cijena èisto nižih od proizvodačkih troškova. Ova kriza koja se moie nazvati i svjetskom, osjeèa se i u republici Argentini, koja u izvozu poljo- • privrednih proizvoda zauzima vaino mjesto. 1. predvidajuèi posljedicu sadašnje krize, a i u žclji, da iscljenicima uštedi teskoèe, koje bi uslijedile uslijcd nemanja posla, argentinska vi ad a je rije'sila da abilitali useljavanje.e

OGRANIČAVANJE USELJIVANJA U AUSTRALIJU

Australska vlada je odluèila, da ogranièi imigraciju stranaca, dok se ckonomska situacija u zcmlji dovoljno ne popravi. Ona trazi saradnju svili zaintcrcsovanih vlada, te je obavijestila plovidbena drustva, da nijc pozeljno, da daju olakšice imigrantima. Osim toga britski useIjcnici mogu uèi u zcmlju samo ako imadu dozvolu vlade, a ruristima i poslovnim Ijudima neèe se praviti nikakve neprilike kod ulaza u zcmlju. Oni mogu uèi bez ikakvih dozvola.

OP ĆA ZABRANA USELJAVANJA U UDRUZENE DRŽAVE SJEV. AMERIKE

Iseljenièki odbor amerièkog reprezentacionog doma primio je prcdlog senatora Rceda da se zabrani useljivanjc u Sjedinjenc države za dvije godine.

5